Granica parcele čest je uzrok sukoba među susjedima. Srećom, razgraničenje nekretnina može se provesti bilo kada, čak i mnogo godina nakon izgradnje parcele.

Razgraničenje nekretnina ima za cilj određivanje tijeka njihovih granica određivanjem položaja međnih točaka i crta, učvršćivanje tih točaka međnim oznakama na terenu i izradom odgovarajućih isprava. Ovaj postupak detaljno je uređen Zakonom o geodeziji i kartografiji.

Razgraničenje posjeda - kada je moguće

Potreba za omeđivanjem nekretnine javlja se u slučaju spora između vlasnika susjednih nekretnina oko pravilnog tijeka pojedinih međa ili kada granice novonastale nekretnine nisu ucrtane i utvrđene.

Podsjetimo da se postupak omeđivanja vodi kada su granice parcele sporne, a ne kada je granica vidljiva u dokumentima, a nije prikazana na terenu.

Primjerice, ako vlasnik parcele pomakne ogradu na susjednu nekretninu, a iz dokumenata se jasno vidi gdje je zapravo granica, nema potrebe za provođenjem postupka omeđivanja. Nema dvojbe gdje je granica između parcela i gdje treba stajati ograda. U takvoj situaciji može se izvršiti takozvano ponovno postavljanje granične oznake.

Ograničenju podliježu samo zemljišne nekretnine jer samo u odnosu na ovu vrstu nekretnina može doći do odstupanja u pogledu tijeka njihovih granica na zemljištu. Postupak razgraničenja ne može se odnositi na podjelu zgrade ili prostora.

Granica posjeda - kako funkcionira

Većina postupaka za razgraničenje pokreće se na zahtjev vlasnika nekretnine čija je granica sporna.Međutim, ovaj se postupak provodi po službenoj dužnosti u slučaju komasacije, a također i kada za nju nitko nije podnio zahtjev, a to je opravdano potrebama narodnog gospodarstva ili društvenim interesom.

Zahtjev za razgraničenje upućuje se nadležnom općinskom načelniku, gradonačelniku ili predsjedniku grada. Njegov predložak nalazi se na web stranicama općinskih ureda. Vrijedi priložiti uz prijavu:

  • dokument koji potvrđuje vlasništvo nad nekretninom;
  • izvadci iz zemljišnih knjiga za nekretnine obuhvaćene zahtjevom za razgraničenje;
  • ispis iz zemljišne i hipotekarne knjige;
  • kopija katastarskog plana sa naznakom sporne granice.

Ovi prilozi nisu obavezni, ali bi trebali olakšati i ubrzati rad tijela. Ako podnositelj zahtjeva ima druge dokumente koji su, po njegovom mišljenju, važni za predmet, također ih treba priložiti uz zahtjev. Na kraju pisma dobro je priložiti popis priloženih dokumenata.

Prva službena radnja je izdavanje rješenja o pokretanju postupka utvrđivanja (ne podliježu prigovoru, već se dostavlja strankama u postupku, odnosno vlasnicima parcela zahvaćenih spornom međom) ), a sljedeći je imenovanje geodeta koji će obavljati poslove omeđivanja.

Geodetsko-kartografski zakon ne podrazumijeva da su stranke u postupku sudjelovale u izboru geodeta. U praksi, međutim, mnogi podnositelji navode konkretnu osobu, a načelnik općine (gradonačelnik ili predsjednik) često pristaje na izbor naveden u zahtjevu za razgraničenje. Međutim, nedostatak naznake geodeta neće biti na štetu podnositelja zahtjeva.

Utvrđivanje toka granice parcele - što radi geodet

Način obavljanja poslova geodeta uređen je propisom o razgraničenju nekretnina. Prvo poduzima sljedeće pripremne korake:

  • prijavljuje anketni rad dokumentacijskom centru;
  • provodi analizu podataka sadržanih u dokumentima dobivenim iz državnih geodetskih i kartografskih izvora, u zemljišnim i hipotekarnim knjigama te u dokumentaciji dobivenoj od stranke u postupku (obično dolaze od podnositelja, ali mogu dostaviti i susjedi) svoju dokumentaciju koju će geodet morati priložiti);
  • crta, po potrebi, skicu koja sadrži podatke o tijeku granica dobivene kao rezultat prethodnih mjerenja;
  • definira datum početka obilježavanja granice;
  • uručuje pozive strankama da se pojave na terenu.

Poziv za izlazak na teren dostavlja se strankama uz povratnicu, najkasnije 7 dana prije zakazanog datuma (obavijest im mora stići sedam dana prije naznačenog datuma, a ne samo datirana ).U pozivu treba obavijestiti stranke o posljedicama nedolaska, odnosno da neopravdani nedolazak stranaka ne zaustavlja rad geodeta, au slučaju opravdanog nedolaska geodet će obustaviti rad dok ne prestane smetnja postoji ili se imenuje punomoćnik, ali ne duže od mjesec dana.

Tijekom sastanka na terenu, geodet:

  • provjerava prisutnost i identitet stranaka, odnosno prihvaća punomoći stranaka. Ono što je bitno, ako nije moguće utvrditi osobe koje imaju pravo sudjelovanja kao stranke (npr. vlasnik je umro, a do sada nije vođen ostavinski postupak), geodet odgađa radnje utvrđivanja tijeka međa i obavještava nadležno tijelo;
  • obavlja terenski razgovor koji se sastoji u pronalaženju graničnih oznaka i utvrđivanju položaja pomaknutih, oštećenih ili uništenih oznaka i graničnih točaka (ukoliko postoje dopuštenja).

Kako se crtaju granice parcele

Postoji nekoliko načina za određivanje granične crte. U prvom redu uzimaju se u obzir međaši i tragovi, karte i drugi dokumenti te geodetske kontrolne točke. Ako je na temelju tih dokaza utvrđen tijek međe, geodet ga indicira strankama, utvrđuje granične točke, izrađuje međni zapisnik i mjeri granicu, kao i trajne elemente uređenja zemljišta važne za utvrđivanje njegov tijek.

Ali ako podaci nedostaju, nedostatni su ili su proturječni, granična crta se utvrđuje na temelju zajedničke izjave stranaka ili jedne stranke, kada druga stranka u tijeku postupka ne podnese izjavu i ne dovodi u pitanje graničnu crtu. U takvoj situaciji geodet poduzima iste radnje kao nakon utvrđivanja toka međe na temelju dokumenata.

Stranke u postupku imaju pravo ne složiti se s međom koju je odredio geodet.U slučaju spora o tijeku međnih crta, geodet je dužan nagovoriti stranke na sklapanje nagodbe koja zamjenjuje međni zapisnik i ima snagu sudske nagodbe. Ako geodet dovede do svog zaključka, sastaviti će akt obračuna posebno za svaku međnu crtu koja je u cijelosti ili na nekim dijelovima bila sporna. Nagodba pokriva samo sporne dijelove granice. Treba imati na umu da sadržaj nagodbe ne smije izlaziti iz okvira predmeta koji se odnosi na razgraničenje, odnosno ne smije se odnositi na druge granice nekretnine osim onih koje su navedene u postupku. Nakon izrade obračuna, geodet poduzima sljedeće radnje kao i u slučaju utvrđivanja toka međe na temelju prikupljenih dokaza.

Međutim, ako nije moguće utvrditi tijek međe ni na jedan od navedenih načina, geodet obavlja privremenu fiksaciju i mjerenje međe, izrađuje međni zapisnik i daje mišljenje o međi ( u kojem predlaže i obrazlaže položaj granice).

Nakon što geodet završi svoje aktivnosti, on podnosi izvješće ili nagodbu nadležnom tijelu.

Granice parcela - rješenje gradonačelnika

Kada se na temelju prikupljenih dokaza ili zajedničkom izjavom stranaka utvrdi tijek međe, općinski načelnik, gradonačelnik ili predsjednik grada donijet će rješenje o utvrđivanju granice.

Ako se postigne nagodba, postupak se obustavlja, jer ima snagu sudske nagodbe i općinska vlast je ne mora dodatno potvrditi.

Prije izdavanja rješenja službena osoba ocjenjuje ispravnost obavljenih poslova od strane ovlaštenog geodeta i usklađenost izrađene dokumentacije s propisima. Ukoliko se utvrde nedostaci, geodet se vraća geodetu na ispravak i dopunu. Na primjer, to može biti kada je geodet krivo obavijestio strane da se pojave na terenu.

Osim toga, prije donošenja rješenja, tehničku dokumentaciju (vidi okvir) također treba uvrstiti u državni geodetski i kartografski izvor.

Pravilo je da općinska uprava ne može donijeti rješenje kojim odbija odobrenje granične crte utvrđene u zapisniku o granici na temelju dokaza ili zajedničke izjave stranaka.

Razgraničenje posjeda - kada je predmet na sudu?

Kada iz dokaza prikupljenih u upravnom postupku ili izjava stranaka nema osnove za donošenje rješenja o razgraničenju, tada - sukladno čl. 34 sek. 2. Geodetsko-kartografskog zakona - takav postupak se obustavlja uz istovremeno ustupanje predmeta po službenoj dužnosti općem sudu. U takvoj situaciji ovlašteni geodet privremeno utvrđuje međe prema zadnjem stanju mirovanja, ispravama i naznakama stranaka, označava ih na skici međe, izrađuje mišljenje i svu dokumentaciju dostavlja nadležnom komunalnom načelniku, općinskom načelniku. ili predsjednik grada.

Važno je da strana nezadovoljna utvrđivanjem granice može zahtijevati da se slučaj uputi zajedničkom sudu.Za to ima 14 dana od dana dostave rješenja u ovom predmetu. To znači da je u slučaju razgraničenja isključeno načelo dvostupanjskog upravnog postupka. Nakon rješenja općinskog načelnika, gradonačelnika ili predsjednika grada odmah se pokreće sudski postupak.

Utvrđivanje granica parcele - sudska odluka

Upućivanje predmeta općem sudu znači da rješenje doneseno u upravnom postupku nema pravne učinke, a spisi koje tijelo prikupi predstavljaju dokaz u sudskom sporu. Učinci za stranke stoga su slični onima žalbe. Ako sud vrati zahtjev ili se sudski postupak obustavi, odluka postaje pravomoćna.

Sud razmatra predmete za razgraničenje nekretnina u izvanparničnom postupku (članak 34. stavak 3. Zakona o geodeziji i kartografiji), koji završava odlukom, protiv koje se može izjaviti žalba okružnom sudu.Pri odlučivanju o tijeku sporne granice može koristiti i druge dokaze osim onih priznatih u upravnom postupku.

Ovrha sudskih rješenja o razgraničenju nekretnine provodi se uz sudjelovanje geodeta. Sukladno ovoj odredbi, sudski vještak izrađuje kartu koja može biti temelj za upis u zemljišne i hipotekarne knjige (karta za pravne svrhe). Ova karta tada postaje dio sudskog naloga u slučaju razgraničenja imovine.

Pravna osnova:

  • Zakon od 17. svibnja 1989. - Geodetski i kartografski zakon (Zakonski list iz 2017., točka 2101, s izmjenama i dopunama)
  • Zakon od 14. lipnja 1960. - Zakon o upravnom postupku (Službeni glasnik iz 2018., točka 2096, s izmjenama i dopunama)
  • Uredba ministara unutarnjih poslova i uprave te poljoprivrede i prehrambenog gospodarstva od 14. travnja 1999. o razgraničenju nekretnina (Službeni glasnik br. 45, točka 453)

Kategorija:

Operacija kuće