Objašnjavamo kada će rad predstavljati dogradnju građevine u smislu Zakona o gradnji, koje je formalnosti potrebno ispuniti te kako pravilno ispuniti zahtjev za dogradnju gospodarske zgrade.

Zbog nepostojanja precizne zakonske definicije pojma dogradnje građevine, u praksi postoje nedoumice koji se građevinski radovi mogu smatrati dogradnjom, a time i - koje formalnosti moraju biti ispunjene da bi se moglo pravno pristupiti njihovoj provedbi. Odgovore na ova pitanja treba prvenstveno tražiti u sudskim odlukama. Predstavljamo najvažnije prosudbe u tom pogledu.

Koncept proširenja

Pojam dogradnje nije definiran u odredbama Zakona o gradnji od 7. srpnja 1994. (pročišćeni tekst, Zbornik 2019., točka 1186, s izmjenama i dopunama; dalje: upb). Međutim, članak 3. stavak 6. Građanskog zakona propisuje da se pod građenjem podrazumijeva građenje građevine na određenom mjestu te rekonstrukcija, dogradnja i nadgradnja građevine. To znači da se u pravnom smislu dogradnja određenog objekta smatra vrstom gradnje i stoga zahtijeva iste formalnosti koje su potrebne u slučaju izgradnje takvog objekta.

Važno! Proširenje je vrsta gradnje i zahtijeva iste formalnosti kao i gradnja.

Budući da ne postoji zakonska definicija proširenja, treba uzeti u obzir rječničko značenje ovog pojma. Rječnik poljskog jezika navodi da je proširenje "povećanje zgrade ili već izgrađenog područja" . Ovo shvaćanje proširenja usvojeno je u sudskoj praksi.

Koje formalnosti kod proširenja zgrade

Kao što je već spomenuto, dogradnja kuće, dogradnja gospodarske zgrade i bilo koji drugi građevinski objekt zahtijeva iste formalnosti kao i gradnja ovog objekta. Dakle, samo se nekoliko objekata može proširivati bez dozvole. To će biti isti objekti koje možemo izgraditi na temelju same aplikacije. Na primjer, sama obavijest bit će dovoljna za proširenje gospodarske zgrade na površinu do 35 m². Osim toga, moramo zadovoljiti i ostale uvjete koji se odnose na broj građevina na određenoj površini čestice (maksimalno dvije na 500 m² površine čestice) i izgled građevine (gospodarska zgrada koja se gradi ili dorađuje po zahtjevu mora biti samostojeća i jedna -priča).

Nažalost, u praksi se postupak prijave proširenja ne razlikuje puno od postupka izdavanja građevinske dozvole. U oba slučaja potrebna je ista dokumentacija, a prije svega projekt dogradnje pojedine građevine izrađen od strane ovlaštenog projektanta.

Projekt proširenja zgrade

Opseg do kojeg treba razviti naš projekt proširenja ovisi o opsegu radova koje je potrebno izvesti. Na primjer, ako ne izradimo unutarnje instalacije, projekt ih ne mora sadržavati. Međutim, treba imati na umu da se radi o istom projektu koji je priložen uz građevinsku dozvolu. Stoga bi se trebao sastojati od:

  1. projekt uređenja zemljišta,
  2. arhitektonsko i građevinsko projektiranje,
  3. potrebni aranžmani i dozvole, ako su potrebni zbog prirode ulaganja (npr. odluka kojom se dopušta isključenje zemljišta iz poljoprivredne proizvodnje).

Međutim, postoji jedna stvar koja razlikuje projekt proširenja postojeće zgrade od projekta izgradnje nove zgrade. Riječ je o tehničkom vještačenju stanja konstrukcije i građevinskih elemenata, uzimajući u obzir stanje terena.Na temelju § 206 st. 2. Uredbe ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati građevine i njihovom smještaju (pročišćeni tekst: Zbornik zakona iz 2019., točka 1065. s izmjenama i dopunama), proširenje, nadgradnja, rekonstrukcija i promjena namjene građevine. treba prethoditi tehničko vještačenje stanja konstrukcije i građevinskih elemenata, uzimajući u obzir stanje terena.

Proširenje zgrade bez najave i bez dozvole

Možemo se također susresti sa situacijama u kojima ćemo moći nastaviti s proširenjem bez potrebe za predajom radova ili ishođenjem građevinske dozvole. To će biti slučaj s onim zgradama koje se mogu graditi bez prijave i bez dozvole. Međutim, bit će potrebno ispuniti uvjete potrebne za gradnju bez formalnosti.

Primjer:

Proširit ćemo šupu koja se nalazi na parceli na kojoj se nalazi i stambeni objekt. U takvoj situaciji možemo nastaviti s proširenjem bez potrebe za ishođenjem građevinske dozvole ili obavijesti, pod uvjetom da:

  1. proširena građevinska površina neće premašiti ukupno 50 m² i
  2. broj šupa na parceli ne prelazi dvije na 1000 m² površine parcele.

Pravna osnova:

  • Zakon od 7. srpnja 1994. Zakon o gradnji (pročišćeni tekst, Glasnik zakona iz 2019., točka 1186, s izmjenama i dopunama),
  • Uredba ministrice infrastrukture i graditeljstva od 24. kolovoza 2016. o predlošcima: zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ili dozvole za rušenje, prijave izgradnje i rekonstrukcije obiteljske stambene zgrade, izjave o pravu raspolaganja nekretninama nekretnine radi građenja, te rješenje o građevinskoj dozvoli ili dozvoli za rušenje (Zbornik zakona iz 2016., točka 1493, s izmjenama i dopunama),
  • Uredba ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati građevine i njihov položaj (pročišćeni tekst: Službeni glasnik iz 2019., točka 1065, s izmjenama i dopunama).

Proširenje zgrade iz jurisprudencije

1. Izvedba konstruktivnog elementa u vidu balkona i balkonskih vrata

I "rekonstrukcija" i "dogradnja" označavaju širi opseg zahvata u građevnu supstancu nego u slučaju obnove ili adaptacije, koji se može sastojati ne samo u zamjeni konstruktivnih elemenata, već iu određenoj izmjeni granica zgrade. Stoga se pretpostavlja da se izvedba konstruktivnog elementa u obliku balkona i izvedba balkonskih vrata ne kvalificiraju kao obnova, već kao dogradnja objekta. Izvođenjem građevinskih radova koji se sastoje od dodavanja balkona na postojeću strukturu mijenja se kako volumen građevine tako i njezino građevinsko područje, stoga predmetni zahvat treba klasificirati kao proširenje građevine u smislu čl. 3. točka 6. Zakona o gradnji.

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Lublinu od 13. veljače 2018.; II SA/Lu 958/17; Legalis

2. Dodavanje drvenog krova na zgradu

Građevinski radovi koji se sastoje u nadgradnji objekta drvene konstrukcije koja se s jedne strane oslanja na zid zgrade ispod strehe, a s druge strane na četiri četvrtasta stupa obložena prozirnim PVC pločama, produžetak je stambena zgrada a ne gradnja šupe.

Presuda Vrhovnog upravnog suda od 8. studenog 2017.; II OSK 2835/16; Legalis

3. Ugradnja dodatnih antena, uređaja i strukturnih elemenata

Građevinske radove koji se izvode sukcesivno u više faza, a koji se sastoje od postavljanja dodatnih antena, uređaja i konstruktivnih elemenata, treba klasificirati kao dogradnju stupa izgrađenu na temelju građevinske dozvole (čl. 3. točka 6. Zakon o gradnji). Ne može se smatrati da se sukcesivno postavljanje antena na stup sastojalo od izvođenja građevinskih radova u odvojenim fazama. Postavljanjem sukcesivnih antena na stupu zgrada je proširena kao tehničko-funkcionalna cjelina zbog svoje namjene, opremljenosti te načina i mogućnosti korištenja ove građevine u cjelini.Stoga je temeljem čl. 28 sek. 1. Zakona o gradnji, za dogradnju stupa (antenski stup) bilo je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Kielceu od 27. srpnja 2017.; II SA/KE 962/16; Legalis

4. Zumiranje zgrade

Da bi proširenje zgrade bilo proširenje, treba biti dio ovog dograđenog objekta i biti funkcionalno vezano uz ovaj objekt.

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Rzeszówu od 20. lipnja 2017.; II SA/Rz 406/17; Legalis

5. Dodavanje verande i ostave

Dodatak trijema i pomoćne prostorije jednokatnoj zgradi koja služi za individualnu rekreaciju zapravo je proširenje ove zgrade. Veranda i pomoćna prostorija su konstruktivno i funkcionalno vezani uz ovaj objekt i osiguravaju njegovu uslugu. Njihovo postojanje utječe na povećanje iskoristivosti objekta, čime se dobiva element koji može biti mjesto za odmor i mjesto za odlaganje stvari.Građevinski radovi kojima se mijenjaju karakteristični parametri postojeće građevine (tj. kubikatura, izgrađenost, visina, dužina, širina) čine dogradnju iz čl. 3. točka 6. Zakona o gradnji

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Gdanjsku od 21. prosinca 2016.; II SA/Gd 551/16; Legalis

6. Promjena parametara zgrade

Promjenu parametara mobilne bazne stanice treba kvalificirati kao rekonstrukciju ili dogradnju ovog objekta. Ne može se smatrati ugradnjom uređaja na postojeću građevinsku konstrukciju.

Presuda Vrhovnog upravnog suda od 9. prosinca 2016.; II OSK 689/15; Legalis

7. Zatvaranje balkona staklenom vitrinom

Činjenica izgradnje balkona sa staklenom vitrinom u sklopu PVC-a ne daje osnov za kvalifikaciju radova za dogradnju u smislu čl. 3. točka 6. Zakona o gradnji. Ova vrsta građenja nije izravno regulirana odredbama Zakona o gradnji.Ne postoje opravdani razlozi za kvalifikaciju takve građevine kao građevine ili njenog dijela, a postavljanje takve netrajne balkonske konstrukcije kao građevine u smislu čl. 48 sek. 1 u vezi vic. 3. točka 6. Zakona - Zakona o gradnji.

Presuda Vrhovnog upravnog suda od 22. lipnja 2016.; II OSK 2543/14; Legalis

8. Izvođenje trajnih spojnica između zgrada

" Proširenje treba shvatiti kao povećanje, proširenje zgrade, već izgrađenog prostora, dodavanje novih elemenata. Funkcija krovišta nad ulazom u zgradu potpuno je drugačija od one dijela poslovno-poslovne građevine namijenjene izlaganju ili skladištu. Stoga se ovako izvedeni radovi ne mogu klasificirati ni kao obnova (koja bi se mogla sastojati od vraćanja u prvobitno stanje) ni kao rekonstrukcija (promijenjeni su karakteristični parametri kao što su izgrađenost i kubikaža)."

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Krakovu od 3. studenog 2015.; II SA/Kr 1112/15; Legalis

9. Dodavanje vanjskog staklenika

" Proširenje se događa kada dođe do promjene u karakterističnim parametrima zgrade, osim visine, kao što su volumen, površina zgrade, duljina ili širina. Dakle, dogradnja će biti proširenje postojećeg građevnog objekta s tehničkim elementom koji čini karakterističan parametar građevine, a koji čini (vanjski) dio građevnog objekta. I rekonstrukcija i dogradnja znače i širi opseg zahvata u građevnu supstancu nego kod obnove ili adaptacije, koji se može sastojati ne samo u zamjeni konstruktivnih elemenata, već iu određenoj promjeni granica građevine. "

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Krakovu od 27. listopada 2015.; II SA/Kr 963/15; Legalis

10. Postavljanje telekomunikacijskih uređaja na građevinsku konstrukciju

1. Kada je riječ o jednom građevnom objektu dograđenom temeljem rješenja o građevinskoj dozvoli, kao radiokomunikacijski toranj, građevinske radove koji se sukcesivno izvode tijekom godina, a koji se sastoje u postavljanju antena, treba klasificirati kao dogradnju. toranj izgrađen na temelju ovog rješenja o građevinskoj dozvoli.

Presuda Vrhovnog upravnog suda od 29. srpnja 2014.; II OSK 371/13; Legalis

11. Krov za terasu

Građevinski radovi koji uključuju uređenje natkrivene terase, čime se stvara nova pomoćna prostorija, predstavljaju dogradnju građevine u smislu čl. 3. točka 6. Zakona o gradnji.

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Poznańu od 29. studenog 2013.; II SA/Po 905/13; Legalis

Razvoj arkada građevine, pri čemu nastaju nove gospodarske prostorije, predstavlja proširenje građevine u smislu čl. 3. točka 6. Zakona o gradnji.

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Poznańu od 25. rujna 2013.; IV SA/Po 640/13; Legalis

Kategorija:

Operacija kuće