
Insekticidi su insekticidi s kojima se možemo boriti protiv biljnih štetočina u našem vrtu.
Insekticidi su sredstva koja se koriste u borbi protiv štetnih insekata.
Mogu biti spojevi prirodnog podrijetla (npr. Nikotin, piretrum) ili sintetički (npr. Iz skupine kloriranih ugljikovodika, organskih fosfata, karbamata). Postoje i mikrobni insekticidi, zvani biopreparacije, koji sadrže mikrobe koji su patogeni za insekte.
Ovisno o kemijskom sastavu, insekticidi ubijaju insekte ili smanjuju njihovu reprodukciju (što smanjuje broj insekata).
Djelatna tvar insekticida može ući u tijelo štetočina na različite načine:
- kroz tijelo (ovako djeluju mjere kontakta)
- putem probavnog sustava (to rade želučane tvari)
- kroz dišni sustav
Zbog načina djelovanja u biljci insekticidi se dijele na:
- površine koje ostaju i djeluju na površini biljke,
- sistemske, koje prodiru u biljku i zajedno s sokovima premještaju se u sve dijelove biljke. Ulazeći u tkiva, oni postaju otrov za štetočine koji se hrane biljkom, a da ne ugrožavaju samu biljku.
Ovisno o aktivnoj tvari, sintetski insekticidi se dijele na:
- kloroorganski - netopljiv u vodi i topiv u mastima i organskim otapalima; djeluju kontaktom, kroz probavni i dišni sustav; toksični su za ljude, akumuliraju se u živim organizmima i okolišu.
- organofosforni spojevi - netopljivi u vodi i topivi u mastima i organskim otapalima; lako podvrgnuti hidroliznoj razgradnji unutar biljke, na njenoj površini i u tlu; razdoblja povlačenja ovih pripravaka su mnogo kraća, ali većina je toksičnih; u principu se ne nakupljaju u okolišu, u toplokrvnim životinjskim organizmima brzo se razgrađuju.
- karbamati i ditiokarbamati - lako se apsorbiraju iz gastrointestinalnog trakta, brzo se metaboliziraju i izlučuju, karakterizira ih slaba toksičnost; to su najčešće korišteni insekticidi.
Napomena: zlouporaba insekticida negativno utječe na oprašivanje biljaka.