Vrtni zid zasađen cvjetovima

Kameni vrtni zidovi učinkovit su element uređenja vrta. Posebno slikoviti kameni zidovi izgledaju kada su posađene cvjetnim biljkama. Predlažemo kako stvoriti cvjetni vrtni zid.

Suhi kameni zidovi od kamena koriste se za stabilizaciju niskih padina i jačanje prizemnih terasa, također se grade oko povišenih kreveta. Nastaju od ravnih kamenja naslaganih jedno na drugo bez upotrebe maltera. Dobri građevni blokovi su prirodni škriljevci, slojevito cijepano kamenje i udarci, a poljsko kamenje nije pogodno. Da bi zid bio izdržljiv, njegova visina ne smije biti veća od 100 cm, a širina ne smije biti manja od 30 cm. Trebao bi biti blago nagnut prema escarpmentu (za 10-15 posto), jer će tada bolje zaustaviti tlak zemlje.
Ne zaboravite da svaki sloj kamenja prekrivate tlom i lagano ga zbijete. Popunjavamo praznine između kamenja i prostora iza zida. Prvo nije moguće izgraditi zid, a tek nakon toga ispunite slobodne prostore tlom, to trebate učiniti redovito - inače će struktura biti manje stabilna.
>> Pročitajte i: Kako izgraditi zid u vrtu

Sadnja biljaka između kamenja

Kamenice se najbolje osjećaju u propusnom i ne baš plodnom tlu, to bi trebalo biti i tlo s kojim popunjavamo praznine u zidu. Može se prosijati kompostno tlo pomiješano pola i pol s grubim pijeskom, sitnim šljunkom ili klinkerom. Dopunjavamo prostor iza zida istom smjesom. Lagana je i propusna, pa osigurava njenu dobru dehidraciju, a ujedno stvara prave uvjete za rast biljaka.
Biljke se mogu saditi kako je zid podignut ili tek nakon dovršetka. Nakon sadnje zalijevajte ih vrlo nježnom, raspršenom mlazom vode kako ne bi isprali tlo između kamenja.

Najbolje biljke za sadnju kamenog vrtnog zida

Za sadnju zida idealne su planinske biljke, koje u prirodnom okruženju koriste udubine između stijena ispunjenih malom količinom slabo plodnog oplođenog tla. Dobro se osjećaju u dobro dreniranom tlu i obično slabo rastu u teškim i kompaktnim tlima.
Iako mnogi od njih vole vlažan zrak, ne vole vlažno tlo sa stajaćom vodom (većina ne podnosi mokro tlo zimi). Biljke koje se uzgajaju na takvom mjestu trule i umiru. Zbog toga će mnoge vrste stijena koje ne žele rasti na vrtnim krevetima naći povoljni okoliš u pukotinama suhog zida.
Najpovoljniji su uvjeti na njegovom istočnom ili zapadnom zidu. Većina stidnih vrsta može rasti ovdje. Još je gore s juga i sa sjevera. Južna strana se brzo suši, pa je bolje ne saditi biljke otporne na sušu. Jer kamenje izloženo suncu lako se zagrijava tijekom dana, a nakon zalaska sunca odabiraju akumuliranu toplinu u neposrednu okolinu. Biljke toplije od naših klimatskih zona, na primjer mediteransko bilje, osjećaju se dobro u svojoj udobnosti.
Sjeverna izložba pogoduje biljkama koje se osjećaju dobro u djelomičnoj hladovini i poput vlažnijeg tla.

  • Biljke koje se sadi s juga: alpska astra, dalmatinsko zvono, gargojlovo zvono, karpatsko zvono i Poszarsko zvono, kavkaška guska, alpski karanfil, točkasti karanfil i plavi karanfil, timijan, sapun bosiljka, rožnica, kućni list, ružmarin, ružmarin
  • Biljke za sadnju sa sjevera: Karpatsko zvono, Garganovo zvono i Poszarsko zvono, žuti koridor, sjenovita saksifrage.

Kako se brinuti za biljke posađene na vrtnom zidu

Uzgoj biljaka na zidu ne oduzima previše vremena. Zalijevanje je osnovni postupak. Redovito navodnjavamo uglavnom mlade biljke čiji korijen još nije nadmašio strukturu. Zalijevajte ih često, ali ne obilno. Kamenite biljke imaju male prehrambene potrebe, tako da ih ne moramo gnojiti. Ne trebate ih pretjerivati, mogu ostati na istom mjestu dugi niz godina. Kad procvjetaju, vrijedi nabaviti suho cvijeće. Oni ne samo da obezvrijeđuju, već i slabe biljku. Ponekad branje izblijedjelih cvjetova produljuje cvjetanje jer se na pupoljcima stalno formiraju novi pupoljci. S druge strane, vrijedno je dopustiti nekim biljkama da postave sjeme. Kad se rašire i postave nove pukotine u zidu, bit će još ljepše.

Kategorija:

Operacija kuće