- Izgradnja kuće na poljoprivrednom zemljištu - odakle započeti?
- Izgradnja kuće na poljoprivrednom zemljištu za poljoprivrednika. Uvjeti gradnje su također važni
- Kuća na stanišnoj parceli - adaptacija, ali ne i gradnja kuće
- Kada je potrebno defarmirati parcelu?
- Kako izvući zemlju iz poljoprivredne proizvodnje za izgradnju kuće
- Zahtjev za defarming i ostali dokumenti
- Što učiniti kada poljoprivredna parcela nije obuhvaćena lokalnim planom uređenja?
- Na kojim se poljoprivrednim parcelama može graditi kuća ako nema prostornog plana
Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Izgradnja kuće na poljoprivrednom zemljištu 2023. - je li to uopće moguće? Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za izgradnju kuće na poljoprivrednom zemljištu? Koja su ograničenja za poljoprivredno zemljište? Provjerite tko i kada može graditi kuću na poljoprivrednom zemljištu? Koje formalnosti treba obaviti korak po korak.
Sadržaj
- Izgradnja kuće na poljoprivrednom zemljištu - odakle započeti?
- Izgradnja kuće na poljoprivrednom zemljištu za poljoprivrednika. Uvjeti gradnje su također važni
- Kuća na stanišnoj parceli - adaptacija, ali ne i gradnja kuće
- Kada je potrebno defarmirati parcelu?
- Kako izvući zemlju iz poljoprivredne proizvodnje za izgradnju kuće
- Zahtjev za defarming i ostali dokumenti
- Što učiniti kada poljoprivredna parcela nije obuhvaćena lokalnim planom uređenja?
- Na kojim se poljoprivrednim parcelama može graditi kuća ako nema prostornog plana
Izgradnja kuće na poljoprivrednom zemljištu - odakle započeti?
Prije nego što kupimo poljoprivrednu parcelu s namjerom da na njoj izgradimo kuću, potrebno je u komunalnom uredu provjeriti hoće li to biti realno. Ako je parcela namijenjena poljoprivredi, nepoljoprivrednik na njoj neće graditi kuću.
Sljedeći korak trebao bi biti provjera njegovog karaktera u zemljišnim i građevinskim evidencijama koje vode kotarske vlasti. Važeći izvadak iz upisnika može nam pokazati prodavatelj parcele, ali možemo i sami zatražiti takav dokument (naknada je cca.PLN 50). Kod poljoprivrednog zemljišta bitna je i njegova klasa (što je viša to je teže promijeniti namjenu u građevinsku). Podaci o klasi zemljišta trebaju biti sadržani u zemljišnoj i hipotekarnoj knjizi i na katastarskom planu.
Odredbe Zakona o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta određuju je li određena čestica razvrstana kao poljoprivredna ili šumska te jesu li time ograničene njezine mogućnosti razvoja.
- Kupnja poljoprivrednog zemljišta - tko može kupiti poljoprivredno imanje
Izgradnja kuće na poljoprivrednom zemljištu za poljoprivrednika. Uvjeti gradnje su također važni
Kuću na poljoprivrednom zemljištu može graditi poljoprivrednik (osoba koja vodi poljoprivredno gospodarstvo), ali mora poštovati i odredbe lokalnih planova ili odluka o uvjetima građenja. I ti dokumenti mogu zabraniti gradnju u određenim situacijama.
Ostali ljudi - koji nisu poljoprivrednici - mogu kupiti poljoprivredno zemljište, ali moraju uzeti u obzir da se ishođenje građevinske dozvole za obiteljsku kuću može pokazati nemogućim ili će zahtijevati dodatne i dugotrajne formalnosti.
Ukratko. Izgradnja obiteljske kuće na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu moguća je uz ispunjavanje dva uvjeta:
- zemljište mora biti dodijeljeno za nepoljoprivredne i nešumske namjene lokalnim prostornim planom uređenja ili odlukom o uvjetima građenja
- morate ishoditi rješenje kojim se poljoprivredno ili šumsko zemljište isključuje iz proizvodnje.
Propisi o prenamjeni zemljišta u nepoljoprivredne svrhe ne primjenjuju se na poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar administrativnih granica gradova (čl. 10.a Zakona o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta). Ova iznimka, međutim, ne obuhvaća naknade za isključenje zemljišta iz poljoprivredne proizvodnje. Vlasnik zemlje koja se nalazi u gradu koji je prestane obrađivati i želi na njoj sagraditi kuću ili drugi objekt mora to platiti, osim ako je oslobođen poreza.
- Odluka o uvjetima razvoja - odgovori na 10 najčešće postavljanih pitanja
Kuća na stanišnoj parceli - adaptacija, ali ne i gradnja kuće
Ako kupimo tzv. stanište, tj. zemljište s objektima koji su dio farme, možemo živjeti na njemu i ne moramo nastaviti poljoprivrednu djelatnost prodavatelja.
Ne bismo trebali imati problema s preuređenjem ili renoviranjem kuće koju smo upravo kupili. Međutim, ako želimo izgraditi novu kuću na parceli staništa, morat ćemo očistiti zemljište za izgradnju.
Kada je potrebno defarmirati parcelu?
Oslobađanje parcele potrebno je i kada kupujemo neizgrađenu poljoprivrednu parcelu. Od ovoga su izuzete samo parcele koje se nalaze unutar granica grada.
U područjima obuhvaćenim lokalnim planom prostornog razvoja, deagrikultura se sastoji u promjeni sadržaja plana od strane općine u smislu korištenja zemljišta (iz poljoprivrednog u nepoljoprivredno), a zatim ga isključi iz poljoprivredne proizvodnje odlukom koju je izdao kotarski starješina.
Procedura izmjene plana je komplicirana i dugotrajna, a nema garancije da će općina na nju pristati. Isključenje iz poljoprivredne proizvodnje, pak, povezano je s potrebom plaćanja visokih naknada tijekom deset godina (oslobođeno ih je defarming do 0,05 ha).
Kako izvući zemlju iz poljoprivredne proizvodnje za izgradnju kuće
Samo promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u planu ili uvjetima uređenja nije dovoljna da se na njemu izgradi kuća. Ako je isključena parcela poljoprivredno zemljište IV, IVa, IVb, V i VI klase, sastavljeno od tla organskog podrijetla, starješina (predsjednik grada) mora nakon zaprimanja zahtjeva donijeti rješenje kojim se parcela isključuje iz poljoprivredne proizvodnje. . S druge strane, tla mineralnog podrijetla koja čine poljoprivredno zemljište ovih klasa uopće ne zahtijevaju dopuštenje da budu isključena iz poljoprivredne proizvodnje.
U slučaju najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta - tla mineralnog i organskog podrijetla, klasificiranog u razred I, II, III, IIIa, IIIb, poljoprivredno zemljište koje nije navedeno u zemljišnim knjigama kao poljoprivredno zemljište i šuma zemljišta, staroste samostalno odlučuje o isključivanju zemljišta iz proizvodnje (može i odbiti).
Osim toga, u rješenju o izuzimanju ovih zemljišta navodi se obveze vezane uz predmetno izuzeće, npr. nalog za uklanjanje humusnog sloja tla i njegovo korištenje za poboljšanje uporabne vrijednosti zemljišta.
Zahtjev za defarming i ostali dokumenti
Zakonodavac nije naznačio kako zahtjev za izuzimanje zemljišta iz proizvodnje treba izgledati niti koje dokumente treba priložiti. No, na stranicama županijskih starosta postoje predlošci zahtjeva za tzv de-farming zajedno s popisom dokumenata koje određeni staroste (gradski predsjednik) zahtijeva. Obično su "
- izvadak iz zemljišne knjige,
- izvod iz prostornog plana ili odluke o uvjetima uređenja,
- plan plan uređenja sa bilansom površina (u njemu označavamo koji dio parcele želimo isključiti iz izrade).
Zahtjevu za građevinsku dozvolu potrebno je priložiti pravomoćno rješenje o isključenju zemljišta iz poljoprivredne ili šumske proizvodnje.Kako bismo uštedjeli na vremenu, nakon isteka roka za podnošenje žalbe, vrijedi zatražiti od starešine (gradske vijećnice) da pečatom ovjeri presliku rješenja koju namjeravamo priložiti zahtjevu za građevinsku dozvolu, potvrđujući njegovu konačnost. Ukoliko rješenje priloženo zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole ne sadrži podatak o pravomoćnosti rješenja, svakako ćemo morati nadopuniti taj nedostatak, zbog čega će starješina (gradski predsjednik) morati izdati rješenje kojim će obustaviti rok za izdavanje građevinske dozvole
Zapamti! Rješenje o isključenju zemljišta iz poljoprivredne ili šumske proizvodnje potrebno je ishoditi prije podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu.
Što učiniti kada poljoprivredna parcela nije obuhvaćena lokalnim planom uređenja?
Ukoliko se poljoprivredna parcela nalazi na području koje nije obuhvaćeno prostornim planom potrebno je prvo ishoditi rješenje o uvjetima građenja, a zatim rješenje o isključenju iz poljoprivredne proizvodnje.Uvjete građenja za takvu parcelu možemo dobiti samo ako je zemljište niže klase (IV, V ili VI) ili je već predviđeno u nepoljoprivredne svrhe lokalnim planom koji je prestao važiti zakonom (a novi ima nije usvojen).
Osim toga, zemljište mora ispunjavati i druge uvjete:
- imati pristup cesti,
- može biti naoružan,
- tzv dobro susjedstvo.
Potonji uvjet znači da najmanje jedna susjedna parcela mora biti uređena na način da se mogu odrediti parametri i namjena novog razvoja. I tu možemo naići na još jednu zamku: ako svi susjedi imaju farme, možemo dobiti dozvolu za gradnju imanja, a ne za gradnju parcele s obiteljskom kućom.
Murator Projekty - preko 6000 gotovih projekata kuća - VIDI!
Pogledajte više od 6000 gotovih dizajna kuća>
Na kojim se poljoprivrednim parcelama može graditi kuća ako nema prostornog plana
Koja su poljoprivredna zemljišta I-III razreda izuzeta od zaštite i mogu se graditi, kada nema prostornog plana, na temelju uvjeta uređenja?
Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta odlučeno je da nije potrebna dodjela poljoprivrednog zemljišta nepoljoprivredne i nešumske namjene za poljoprivredne namjene I-III razreda, ako zajednički ispunjavaju sljedeće uvjete:
- najmanje polovica površine svakog kompaktnog dijela zemlje nalazi se u kompaktno izgrađenom području;
- nalaze se najviše 50 m od granice najbliže građevne čestice u smislu odredaba Zakona o gospodarenju nekretninama;
- nalaze se najviše 50 m od javne ceste u smislu Zakona o javnim cestama;
- njihova površina ne prelazi 0,5 ha, bez obzira da li čine jednu cjelinu ili više posebnih dijelova.
Područje kompaktne izgradnje treba shvatiti kao područje definirano ovojnicom iscrtanom na udaljenosti od 50 m od vanjskih rubova najudaljenijih zgrada koje tvore kompaktnu izgradnju (skup od najmanje pet zgrada, osim zgrada isključivo gospodarske namjene, između kojih najveći razmak između susjednih građevina ne prelazi 100 m) ili uz vanjske granice čestica na kojima se te građevine nalaze, ako je njihova udaljenost od tih granica manja od 50 m.
Iwona Sysik, Martyna Sługocka
Pravna osnova:
- Zakon od 28. rujna 1991. o šumama (Zakonski vjesnik iz 2014., točka 1153, s izmjenama i dopunama)
- Zakon od 7. srpnja 1994. - Zakon o gradnji (Zakon iz 2013., točka 1409 s izmjenama i dopunama)
- Zakon od 3. veljače 1995. o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta (pročišćeni tekst: Zbornik zakona iz 2015., točka 909)
- Zakon od 27. ožujka 2003. o prostornom planiranju i razvoju (Zakonski vjesnik iz 2015., točka 199 s izmjenama i dopunama)
- Uredba ministra regionalnog razvoja i graditeljstva od 29. ožujka 2001. o upisniku zemljišta i zgrada (pročišćeni tekst: Zbornik zakona iz 2015., točka 542)
- Uredba ministra zaštite okoliša od 20. lipnja 2002. o jednokratnoj naknadi za prijevremenu sječu (Zakonski glasnik br. 99, točka 905)
- Uredba Vijeća ministara od 12. rujna 2012. o klasifikaciji tla (Zakonski vjesnik, točka 124