- Jednogodišnje i višegodišnje vinove loze za ograde
- Pogledajte film: Živa ograda u vrtu
- Što se penjači stežu
- Jesu li puzači otporni na mraz?
- Penjači: odabir mjesta za vinovu lozu
- Creepers: moć vinove loze da raste

Trsovi posađeni uz ogradu zauzimaju malo prostora, puno manje od živice, i poput nje, omataju vrt u uskom zelenilu. Creepers kao živa ograda.
Penjači su nezamjenjivi na malim parcelama zemlje na kojima se računa svaki komad zemlje. Možete maskirati ne baš ukrasnu ogradu. Važno je da mnogi puzavci cvjetaju dugo i obilno.
Jednogodišnje i višegodišnje vinove loze za ograde
Ograde se mogu zasaditi jednogodišnjim biljkama: japanski hmelj, višeslojni grah, slatki grašak, nasturtijum, kalabaš i vukovi. Ove biljke dostižu svoje konačne veličine u jednoj sezoni, naraste i do nekoliko metara. Ako su gusto posađene, mogu maskirati veliko područje ograde. Zahtijevaju vlažne i sunčane položaje, nisu izloženi jakim vjetrovima. Njihov prilično veliki nedostatak je kratak životni vijek i - što je s tim povezano - potreba za godišnjom sadnjom (ali to može biti i prednost - sadnju različitih biljaka svake godine mijenjamo raspored vrta).
Druga skupina vinove loze sastoji se od: hmelja običnog, graška širokog lišća, i klematisa i srednjeg klematisa. Također nemaju drvenaste stabljike. Njihovi zračni dijelovi svake godine izumiru, ali izbojke u proljeće rastu novi izdanci.
Najbrojnija skupina su višegodišnje vinove loze s drvenastim stabljikama. Jednom kada su zasađeni i pravilno njegovani, rastu nekoliko desetaka godina, povećavajući svoju veličinu svake godine.
Pogledajte film: Živa ograda u vrtu
Što se penjači stežu
Svaki penjač (osim ruža) ima posebne organe koji mu omogućuju penjanje. Biljke koje se pričvršćuju na nosače rabatima pogodne su za sadnju betonskih ili zidnih ograda s glatkim površinama. Penjači koji se penjaju pomoću pridržanih korijena koriste sve praznine koje im omogućuju da se prikače. Takve su biljke pogodne za sadnju u blizini kamenih ili kamenih ograda završene žbukom s izraženom grubom teksturom. S druge strane, vinove loze koje proizvode brkove ili drže nosače s peteljkama lišća dobro će raditi s ogradama od mreže, metalnim šipkama ili uskim drvenim šinama.
Jesu li puzači otporni na mraz?
Penjači imaju različitu otpornost na smrzavanje. Oni iz toplijih krajeva svijeta, poput američkog milina (južno od Sjeverne Amerike) ili glicina (Japan, Kina i Koreja), mnogo će više biti izloženi riziku od smrzavanja tijekom zime nego biljke iz naše klimatske zone, npr. česta pojava u Europi i Maloj Aziji. Prilikom odabira biljaka imajte na umu da su se, kada su posađene na otvorenom prostoru duž ulice, izložene mračnom vjetru, koji ih dodatno suši i može dovesti do njihove smrti. Iako se ove biljke često odbijaju od korijena, treba vremena. Osim toga, uklanjanje osušenih stabljika utkanih u ogradu zahtijeva značajan napor.
Penjači: odabir mjesta za vinovu lozu
Izbor pogodnog mjesta za vinove loze također bi trebao ovisiti o njihovoj prirodnoj pojavi. Biljke s šumskih nalazišta mogu rasti i u hladu, a drugima je potreban djelomični hlad ili puno sunca za njihov pravilan razvoj. Penjači koji dobivaju premalo svjetla cvjetaju manje obilno (to se odnosi i na biljke koje vole ombre), a njihovo se lišće manje je intenzivno okreće u jesen.
Creepers: moć vinove loze da raste
Važan kriterij pri odabiru vinove loze je njihov rast. Oni bi trebali biti odabrani kako za veličinu i masivnost ograde, tako i za veličinu parcele. U malim vrtovima nema mjesta pretjeranom širenju biljaka. Mnoge loze stvaraju vrlo snažne, drvenaste izdanke koji zauzimaju znatan prostor. Stoga se one koje imaju veliku snagu rasta trebaju saditi ne više od svaka 2 m. Izuzetak je obični bršljan koji, iako naraste do 20 m, nije jako širok.