Da biste znali kada je za rekonstrukciju zgrade potrebna dozvola, a kada je potrebno prijaviti, te je li moguće obnoviti zgradu bez ikakvih formalnosti, morate poznavati i razumjeti pojam sanacije. Ovo je vrlo važno, jer o tome hoćemo li robote ispravno klasificirati ovisi daljnji tijek radnji.

Što je ponovna izgradnja? Prema čl. 3. točka 7.a Zakona o gradnji od 7. srpnja 1994. (pročišćeni tekst: Glasnik zakona iz 2019., točka 1186, s izmjenama i dopunama), preuređenje treba shvatiti kao izvođenje građevinskih radova koji rezultiraju promjenom funkcionalnih ili tehničkih parametara postojeće građevine, s izuzetkom karakterističnih parametara kao što su kubikaža, izgrađenost, visina, duljina, širina ili katnost.

Važno! Rekonstrukcija građevine dolazi kada se mijenjaju njeni funkcionalni ili tehnički parametri, ali se ne mijenjaju volumen, izgrađenost, visina, dužina, širina, katnost.

Pojmovi performansi i tehničkih parametara nisu definirani u zakonu, stoga se trebate pozvati na sudsku praksu.

Preuređenje kuće. Sudska praksa preuređenja

„Kako bi se priznalo da je zgrada obnovljena u svjetlu čl. 3. točka 7.a Zakona o gradnji, važno je utvrditi da je došlo do promjene njegovih pogonskih ili tehničkih parametara. Pritom zakonodavac ne objašnjava što se podrazumijeva pod pogonsko-tehničkim parametrima. No, nema sumnje da se, budući da se u odredbi spominju i tehnički i pogonski parametri, ne radi samo o tehničkim veličinama, poput opterećenja. Ne može se raditi ni o parametrima čija promjena za posljedicu ima isključivanje građevinskih radova iz pojma rekonstrukcije, odnosno kubikaži građevine, njezinoj izgrađenoj površini, visini, duljini, širini ili katnosti.Iz zakonske definicije rekonstrukcije proizlazi da su rekonstrukcija i takvi građevinski radovi kojima se ne mijenjaju tehnički parametri građevnog objekta, kao što su npr. opterećenja koja se javljaju u objektu, ali se mijenjaju parametri vezani uz njegovu namjenu.

Presuda Vrhovnog upravnog suda od 19. travnja 2016. II OSK 1972/14; Legalis

----

Utilitarni i tehnički parametri bit će sve veličine (izražene u mjernim jedinicama, težini, nagibu itd.) uporabnih elemenata (npr. balkon, krov, zid) i tehnički (npr. težina konstrukcije, otpornost na požar) koji se javljaju za datu zgradu. Dakle, rekonstrukcija klasificirana kao građevinski radovi, u smislu definicije sadržane u Zakonu o gradnji, uključuje izvođenje radova na postojećoj građevini koji dovode samo do promjene postojećeg funkcionalnog rasporeda građevine (npr. mogu se odnositi na konstruktivne elemente) .

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Wrocławu od 16. studenog 2010. II SA/Wr 412/10

----

Rekonstrukcija su takvi građevinski radovi čiji rezultat ni na koji način neće promijeniti oblik zgrade. U situaciji kada postoji čak i neznatna promjena u tijelu građevine, radi se o dogradnji ili nadgradnji.

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Lublinu od 10. prosinca 2010. II SA/Lu 521/10

Primjeri obnova

  • ugradnja krovnog prozora, izrada prozora ili vrata, zamjena prozora ili vrata s promjenom veličine otvora, zazidavanje prozora ili vrata - mijenjaju se parametri izvedbe objekta,
  • zamjena: krovne konstrukcije, stropova, unutarnjih stepenica - radi se o zadiranju u konstrukciju i promjeni tehničkih parametara objekta.

Preuređenje neće biti:

  • podizanje koljenog zida, izgradnja dormera u kosini krova - mijenja se volumen objekta,
  • promjena položaja pregradnih zidova.

Iz sudske prakse

Rušenjem pregradnog zida, koji nije konstruktivni element građevine, ne mijenjaju se funkcionalni ni tehnički parametri postojeće građevine. Nakon rušenja pregradnog zida ne smiju se mijenjati tehnički ni funkcionalni parametri građevine. Stoga radove na rasporedu ili postojanje pregradnih zidova treba uvrstiti u sferu široko shvaćenog uređenja interijera. Takve radove ne treba klasificirati kao građevinske radove.

Presuda Pokrajinskog upravnog suda u Krakówu od 12. listopada 2011. II SA/Kr 1239/11

PROVJERITE: predlošci i obrasci za preuzimanje

  • Građevinska dozvola: obrazac zahtjeva
  • Obavijest o izgradnji: obrazac prijave
  • Obavijest o građevinskim radovima
  • Zahtjev za proširenje zgrade: uzorak
  • Primjena nadgradnje - adaptacija potkrovlja
  • Zahtjev za zonsko rješenje

Koje formalnosti treba obaviti prije preuređenja

Ako planiramo radove koji spadaju u definiciju preuređenja, morat ćemo upotrijebiti jedan od dolje navedenih postupaka.

Važno! Dolje opisani postupci prijave obnove ne odnose se na objekte upisane u registar spomenika (tada je potrebna dozvola) ili se nalaze na području upisanom u registar spomenika (tada je potrebna prijava). Osim toga, građevinske dozvole potrebne su i za projekte koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš ili područje Natura 2000.

Prema čl. 29 sek. 2 boda 1a i čl. 30. Zakona o gradnji, dozvole ili obavijesti ne zahtijevaju npr. rekonstrukcija samostojećih obiteljskih stambenih zgrada čije se područje utjecaja u cijelosti nalazi na čestici ili česticama na kojima su projektirane.

Dok iz čl.29 sek. 2 točka 1b i čl. 30 sek. 1. točka 2. i čl. 30 sek. 4c vidljivo je da prijava zahvata zahtijeva rekonstrukciju vanjskih pregrada i konstruktivnih elemenata obiteljskih stambenih zgrada, osim ako to dovodi do povećanja postojećeg utjecajnog područja tih građevina. Iz ove odredbe proizlazi da rekonstrukcija vanjskih pregrada i konstruktivnih elemenata svih obiteljskih kuća (odnosno i samostojećih kuća s utjecajnim područjem unutar „vlastite“ parcele), ako ne dovodi do povećanja postojeće površine utjecaj - zahtijeva obavijest s projektom.

Važno! Ako prenamjena obiteljske kuće ne uključuje vanjske pregrade ili konstruktivne elemente, ne trebamo obavljati nikakve formalnosti.

Obnova za primjenu s dizajnom

Projekt izvedbe potrebno je dostaviti za rekonstrukciju: vanjskih pregrada i konstruktivnih elemenata obiteljskih stambenih zgrada, osim ako to dovodi do povećanja postojećeg utjecajnog područja ovih građevina.

Obnovi na zahtjev

Obavijest je potrebna u slučaju ponovne izgradnje sljedećih zgrada:

1) ploče za skladištenje stajnjaka - vezano za poljoprivrednu proizvodnju i dopunu gospodarskih objekata unutar postojeće stanišne čestice;

2) zatvoreni spremnici za gnojivo ili gnojovku kapaciteta od do 25 m³ - vezano za poljoprivrednu proizvodnju i dopunu gospodarskih objekata unutar postojeće stanišne parcele;

3) zemljani silosi za rasute materijale kapaciteta od do 30 m³ i ne više od 7 m visine - vezano za poljoprivrednu proizvodnju i dopunu gospodarskih objekata unutar postojeće čestice staništa;

4) samostojeće obiteljske stambene zgrade čije se utjecajno područje u cijelosti nalazi na čestici ili česticama na kojima su projektirane;

5) samostojeće jednokatne gospodarske zgrade, garaže, šupe ili kućne verande i zimski vrtovi (zimski vrtovi) površine odgrađevine do 35 m2, ukupan broj ovih objekata na čestici ne smije biti veći od dva na svakih 500 m2 površine čestice;

6) samostojeće jednokatne građevine za individualnu rekreaciju, shvaćene kao građevine namijenjene povremenoj rekreaciji, površine od građevine do 35 m2, broj ovih objekata na parceli ne smije biti veći od jednog na svakih 500 m2 površine parcele;

7) samostojeći jednokatni objekti transformatorskih stanica i kontejnerskih transformatorskih stanica površine od zgrada do 35 m2;

8) uređaji za pročišćavanje otpadnih voda iz kućanstava kapaciteta do 7,50 m33 dnevno;

9) septičke jame za tekući otpad kapaciteta do 10 m33;

10) školska igrališta i sportski tereni, teniski tereni, trake za trčanje za rekreaciju;

11) izlazi s državnih i pokrajinskih cesta i parkirališta na tim cestama;

12) privremene građevine, koje nisu trajno povezane s tlom i namijenjene su rušenju ili prijenosu na drugo mjesto u roku navedenom u obavijesti iz čl. 30 sek. 1, ali najkasnije u roku od 180 dana od dana početka građenja navedenog u obavijesti;

13) nasipne građevine i brane s visinom nasipa manjom od 1 m izvan plovnih rijeka i izvan područja nacionalnih parkova, prirodnih rezervata i pejzažnih parkova i njihovih zaštitnih zona;

14) gatovi ukupne dužine do 25 m i visine do 2,50 m od vrha gata do dna akumulacije, koji se koriste za: privez malih plovila, kao što su čamci, kajaci , jahte; ribolov i rekreacija;

15) instalacije spremnika za ukapljeni naftni plin s jednim spremnikom do 7 m33, namijenjene za napajanje plinskih instalacija u obiteljskim stambenim zgradama;

16) mreže:

  • elektrane nazivnog napona ne većeg od 1 kV,
  • vodovodni i kanalizacijski sustavi,
  • termalno,
  • plin s radnim tlakom ne višim od 0,5 MPa;

17) baza stupova za telekomunikacijske kabelske vodove;

18) kabelski kanali;

građevinski objekti koji se neposredno koriste za obavljanje djelatnosti uređene Zakonom od 9. lipnja 2011. - Zakonom o geologiji i rudarstvu u području istraživanja i prepoznavanja ležišta ugljikovodika.

Rekonstrukcija bez dozvole i bez najave

Nisu potrebni ni dopuštenje ni obavijest za preuređenje:

1) sljedećih gospodarskih objekata koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i dopunskih gospodarskih objekata unutar čestice staništa:

  • jednokatne gospodarske zgrade površine od zgrade do 35 m2, s rasponom konstrukcije ne većim od 4,80 m
  • kontejnerske sušare građevinske površine do 21 m2

2) svijet s površinom od građevine do 50 m2, koje se nalaze na čestici na kojoj se nalazi stambena zgrada ili je namijenjena za stambenu izgradnju. Ukupan broj ovih skloništa na parceli ne smije premašiti dva na svakih 1000 m2 površine parcele

3) sjenice i gospodarske zgrade na parcelama u vrtovima obiteljskih parcela s površinom od građevine do 35 m2i visine do 5 m sa strmim krovovima i do 4 m s ravnim krovovima (površina građevine ne uključuje terasu, trijem ili trijem, pod uvjetom da njihova ukupna površina ne prelazi 12 m2)

4) autobusne nadstrešnice i nadstrešnice na peronima,

5) jednokatne zgrade s površinom od građevine do 35 m2, koje služe kao objekti za tekuće održavanje željezničkih pruga, a nalaze se na zemljištu u vlasništvu Državne riznice

6) samostojeće telefonske govornice, telekomunikacijski ormari i stupovi,

7) parkirni satovi s vlastitim napajanjem

8) školska igrališta i sportski tereni, teniski tereni, trake za trčanje za rekreaciju,

9) parkirna mjesta za osobna vozila do uključivo 10 mjesta,

10) izlazi s pokrajinskih i općinskih cesta i parkirališta na ovim cestama,

11) propusti promjera do 100 cm,

12) gospodarski objekti površine od građevine do 35 m2, raspona građevine ne većeg od 4,80 m, namijenjene isključivo za potrebe gospodarenja šumama, a nalaze se na šumskom zemljištu u vlasništvu Državne riznice

13) dvorišni bazeni i jezerca s površinom od do 50 m2

14) obalni pojasevi i druga umjetna, površinska ili linijska ojačanja obala rijeka i planinskih potoka i morske obale, obale unutarnjih voda, koja ne predstavljaju potporne građevine

15) rampe za osobe s invaliditetom,

16) telekomunikacijske kabelske linije,

17) mjerni uređaji uz ograde i interne prometnice Državne hidrometeorološke službe i Državne hidrogeološke službe:

  • postovi: vodomjerna, meteorološka, oborinska i podzemna voda
  • točke: točke za promatranje razine podzemne vode i točke za praćenje kvalitete podzemne vode
  • promatrački piezometri i inkapsulirani izvori

18) mali arhitektonski objekti smješteni izvan javnih mjesta,

19) ograde do 2,20 m visine,

20) objekti namijenjeni privremenom korištenju za vrijeme izvođenja građevinskih radova, koji se nalaze na gradilištu, kao i postavljanje baraka za izvođenje građevinskih radova, geološka istraživanja i geodetska mjerenja,

21) geodetske oznake, kao i objekti triangulacije, izvan područja nacionalnih parkova i prirodnih rezervata,

22) instalacije električne energije, vode, kanalizacije, grijanja, klimatizacije i telekomunikacije unutar zgrade koja se koristi,

23) objekti poligona, posebno: obrambeni položaji, prijelazi, zemljani objekti, fortifikacijski objekti, privremeni objekti i kontejnerski objekti, smješteni u zatvorenim prostorima koje odredi ministar nacionalne obrane za izvođenje vojnih vježbi korištenjem terenskih kampova i teren utvrda za simulaciju izravne borbe,

24) građevinska oprema.

Građevinske dozvole i prijave građenja nisu potrebne za rekonstrukciju građevina osim građevina iz čl. 29 sek. 1. Zakona o gradnji, osim ako:

  • rekonstrukcija se odnosi na njihovu ovojnicu zgrade i konstruktivne elemente, ili
  • njihovi građevinski projekti zahtijevaju odobrenje zaštite od požara.

Pravna osnova:

  • Zakon od 7. srpnja 1994. o zakonu o gradnji (tj. Glasnik zakona iz 2019., točka 1186, s izmjenama i dopunama).

Kategorija: