Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Ako je tehničko stanje zgrade loše, vlasniku može naložiti građevinski nadzor da popravi, isprazni ili zatvori zgradu, pa čak i da je sruši.

Odredbama Zakona – Zakona o gradnji propisano je da se građevina treba koristiti na način koji je u skladu s namjenom i zahtjevima zaštite okoliša te održavati u ispravnom tehničkom i estetskom stanju, a prekomjerno narušavanje njezinih funkcionalnih svojstava i učinkovitost ne bi trebala biti dopuštena (članak 5(2)).

Osim toga, vlasnik građevine dužan je s dužnom pažnjom osigurati njezino sigurno korištenje u slučaju utjecaja vanjskih čimbenika na građevinu, povezanih s ljudskim djelovanjem ili silama prirode (čl. 61.).

Ove odgovornosti uključuju periodične preglede zgrade i, ako je potrebno, popravke.

Sadržaj

  1. Kakve mogućnosti ima građevinski nadzor
  2. Kada nadzornik izda nalog za popravak zgrade
  3. Što je s odlukom o popravci zgrade
  4. Kada nadzor izda nalog za rušenje
  5. Kada nadzornici izdaju nalog za napuštanje ili stavljanje zgrade izvan upotrebe
  6. Kada popraviti, a kada srušiti zgradu
  7. PROVJERITE: predlošci i obrasci za preuzimanje
  8. Kako se žaliti na odluku nadzora nad gradnjom

Kakve mogućnosti ima građevinski nadzor

Ako inspekcijskim postupkom inspekcijski nadzor utvrdi nepravilnosti, vlasnika očekuju dalekosežne posljedice.Građevinski nadzor ima široku lepezu mogućnosti za provedbu obveze dovođenja građevine u ispravno stanje. Prije svega, možda:

  • naložiti uklanjanje uočenih nepravilnosti (popravak);
  • objaviti nalog za rušenje neiskorištene ili nedovršene zgrade;
  • naložiti ispražnjenje ili stavljanje van uporabe stambene zgrade.

Kada nadzornik izda nalog za popravak zgrade

Nalog za sanaciju građevine - temeljem čl. 66 sek. 1. Zakona o gradnji - izdaje ga građevinski nadzor ako utvrdi da je građevni objekt:

  • može predstavljati prijetnju ljudskom životu ili zdravlju, sigurnosti imovine ili okolišu;
  • koristi se na način koji ugrožava život ili zdravlje ljudi, sigurnost imovine ili okoliš;
  • je u lošem tehničkom stanju ili
  • uzrokuje svojim izgledom da unakazi okolinu.

Ne mora svako loše tehničko stanje zgrade automatski uzrokovati prijetnju ljudskom životu ili zdravlju. Građevinski nadzor to procjenjuje svaki put na temelju okolnosti pojedinog slučaja. U praksi ćemo se baviti stanjem koje ugrožava život ili zdravlje ljudi, na primjer, kada:

  • postoji plijesan u zgradi;
  • zgrada ima neispravan električni sustav;
  • curi plinska instalacija u zgradi;
  • utvrđena su oštećenja na konstruktivnim elementima zgrade;
  • postoje bilo kakve druge nepravilnosti koje bi u budućnosti mogle rezultirati, na primjer, urušavanjem zgrade.

Nadležno tijelo izdat će i rješenje o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti ako se zgrada pravilno koristi, ali njeno stanje uzrokuje opisane prijetnje.

Uzrok neadekvatnog tehničkog stanja može biti kako uobičajena istrošenost objekta kao posljedica vremena, tako i izvanredna djelovanja, npr. sila prirode. Također se može raditi o povredi tehničkih i građevinskih propisa, a posebice odredaba Uredbe o tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati građevine i njihov položaj. U takvoj situaciji nadzorno tijelo treba utvrditi i u izdanom rješenju naznačiti koje su odredbe zakona povrijeđene.

Jednako je važno voditi računa o estetskom stanju zgrade. Kao što je već rečeno, nadzorna tijela imaju pravo naložiti nam uklanjanje nepravilnosti ako utvrde da naša zgrada svojim imidžom narušava okoliš. U praksi se to najčešće odnosi na objekte poznatije kao hovels, odnosno zgrade koje su izvana vrlo zapuštene, smještene u središtima gradova ili među javnim sadržajima. Ukoliko se slika takvih objekata bitno razlikuje od ostalih građevina u blizini, nadzorna tijela će biti dužna izdati odgovarajuće naloge radi otklanjanja ovog stanja.U takvoj situaciji mogu naručiti, primjerice, obnovu krova ili fasade zgrade.

Što je s odlukom o popravci zgrade

Građevinski nadzor može prema vlastitom nahođenju odrediti rok do kojeg trebamo izvršiti određene aktivnosti. Naravno, ovaj rok mora uzeti u obzir opseg građevinskih radova koje je potrebno izvesti i realne mogućnosti njihove provedbe.

Rok za otklanjanje nepravilnosti koji odredi nadležno tijelo treba uzeti u obzir okolnosti poput potrebe izrade tehničke i građevinske dokumentacije i eventualnog pražnjenja pojedinih objekata, kao i doba godine koje je važno za mnoge građevinske radove. Važna je i dugotrajnost pojedinih radova te redoslijed izvođenja - mogu li se izvoditi paralelno ili se moraju izvoditi jedan za drugim. No, materijalno stanje vlasnika ili upravitelja zgrade, odnosno okolnosti raspolaže li dovoljno sredstava za izvođenje radova na otklanjanju uočenih nepravilnosti, ovdje ne bi trebalo biti od značaja.Vrlo je bitna i njihova priroda – nedvojbeno je da u slučaju opasnosti po život ili zdravlje tijelo treba odrediti rok za otklanjanje nepravilnosti u najkraćem mogućem roku, dok pitanje narušavanja okoliša ne zahtijeva takav požuri.

Odredbama Zakona o gradnji nije određeno koje građevinske radove tijelo može naložiti vlasniku rješenjem donesenim na temelju čl. 66. Dakle, to može biti zamjena pojedinih elemenata (npr. krovište), renoviranje, rekonstrukcija pojedinih dijelova zgrade (kao što su dimnjaci, zidovi), poboljšanje estetike okoline, popravak poda, pa čak i bojanje ili renoviranje pojedini elementi zgrade. Oni također mogu biti roboti koji se samo održavaju u tijeku. Naručenim radovima potrebno je objekt vratiti u prijašnje stanje (uz dopuštenu upotrebu drugačijih građevinskih proizvoda od onih koji su izvorno korišteni). Međutim, oni ne mogu dovesti do rekonstrukcije, dogradnje ili nadgradnje građevine.Nadzor također nema pravo narediti vlasniku korištenje određenih materijala. Može samo odrediti što će biti rezultat vlasnikove izvedbe naručenih radova.

U svakom slučaju temelj za izvođenje ovih radova je samo rješenje izdano temeljem čl. 66 sek. 1. Zakona o gradnji. Što je još važnije, može naložiti izvođenje radova za koje je inače potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili podnijeti prijavu.

Kada nadzor izda nalog za rušenje

Prema čl. 67 sek. 1. Zakona o gradnji, ako neupotrebljena ili nedovršena građevina nije prikladna za obnovu, rekonstrukciju ili dovršetak, tijelo građevnog nadzora donosi rješenje kojim se nalaže vlasniku ili upravitelju rušenje građevine i sređivanje prostora, te se određuju datumi početka radova. i dovršavanje ovih radova.

Nalog za rušenje može utjecati na dvije vrste zgrada:

  • nedovršeno i
  • gotovo ali neiskorišteno.

Građevinski nadzor stoga nema pravo na temelju navedene odredbe narediti rušenje zauzete zgrade.

Da bi se izdalo rješenje za rušenje zgrade, njeno stanje mora biti nepovratno, odnosno obnova, rekonstrukcija ili određeni završni radovi nemaju šanse osposobiti zgradu za uporabu. U praksi se nalog za rušenje koji proizlazi iz čl. 67 sek. 1 najčešće se odnosi na zgrade koje se desetljećima nisu koristile i kojima prijeti urušavanje. Jedina iznimka su nekorišteni ili nedovršeni objekti upisani u registar spomenika, za koje je propisima propisana apsolutna zabrana rušenja.

Na postupak provođenja postupka koji prethodi donošenju rješenja o nalaganju rušenja građevine primjenjuju se odredbe Uredbe o uvjetima i postupku za rušenje nekoristljivih ili nedovršenih građevina. Prvo građevinski nadzor:

  • utvrđuje razloge propuštanja vlasnika ili upravitelja zgrade da izvrši njezinu obnovu, rekonstrukciju ili doradu;
  • pregledava i ocjenjuje tehničko stanje objekta, te u slučaju opravdane sumnje u stanje tog objekta nalaže njegovom vlasniku ili upravitelju izradu tehničkog vještačenja od strane osobe s odgovarajućim kvalifikacijama;
  • održava suđenje.

U odredbi čl. 67 sek. 1. nije određen rok u kojem je vlasnik dužan srušiti građevinu i urediti prostor. Međutim, pravilnikom je samo propisan najkraći mogući rok za početak radova na rušenju - 6 tjedana od dana dostave rješenja o nalogu za rušenje, ali taj rok može biti i znatno duži. Datum završetka radova rušenja i čišćenja prostora može odrediti nadzorno tijelo prema ocjeni tog tijela, ali to mora biti tehnički obrazloženo.

Kada nadzornici izdaju nalog za napuštanje ili stavljanje zgrade izvan upotrebe

Na temelju čl. 68. Zakona o gradnji, tijelo za građevinski nadzor može narediti:

  • pražnjenje naseljene zgrade ili
  • zatvaranje cijele ili dijela nenaseljene zgrade.

Ova se regulativa odnosi samo na zgrade namijenjene za stanovanje.

Takve se odluke mogu donijeti samo kada je zgrada u opasnosti od neizbježnog urušavanja. Ukoliko ne postoji stvarna opasnost od urušavanja, građevinski nadzor treba donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti sukladno čl. 66.

Odluka temeljem čl. 68 je povezan. To znači da ako se utvrdi da građevini prijeti neposredna opasnost od urušavanja, nadzor ne samo da može, nego je i dužan donijeti rješenje kojim se nalaže njezino pražnjenje ili isključenje iz uporabe.Budući da se radi o vrlo ozbiljnoj odluci, nema dvojbe da zgradu treba isprazniti ili izbaciti iz uporabe. Stoga je građevinski nadzor dužan izvršiti pregled građevine u sklopu kojeg će utvrditi stvarnu opasnost od njenog urušavanja. U odredbi čl. 68. također nije određen konkretan datum do kojeg treba izvršiti obvezu pražnjenja/zatvaranja građevine. Nadzorno tijelo ima pravo odrediti ovaj datum prema vlastitom nahođenju, na temelju činjenica pojedinog slučaja. Međutim, u slučaju naseljenih zgrada to bi trebali biti brzi rokovi. Obično neće biti takve žurbe u slučaju napuštenih prostorija.

Kada popraviti, a kada srušiti zgradu

Umjetnost. 66. i čl. 67. Zakona o gradnji djelomično se nadopunjuju. Ako se vlasnik građevine izjasni da će izvoditi radove obnove, završne obrade ili rekonstrukcije, a to je prema ocjeni građevinskog nadzora tehnički moguće, izdaje se rješenje kojim se utvrđuju vrste radova koje je potrebno izvesti prema čl.66. Međutim, ako se vlasnik jasno izjasni da ne namjerava izvoditi te radove, nadzor može donijeti rješenje o nalogu za rušenje temeljem čl. 67. Situacija će biti slična ako vlasnik ne ispuni obveze koje su mu nametnute. Stoga je pri izdavanju rješenja prvenstveno važno objektivno tehničko stanje građevine i mogućnost njenog dovođenja u uporabno stanje obnovom, a zatim volja vlasnika da izvede potrebne građevinske radove.

PROVJERITE: predlošci i obrasci za preuzimanje

  • Građevinska dozvola: obrazac zahtjeva
  • Obavijest o izgradnji: obrazac prijave
  • Obavijest o građevinskim radovima
  • Zahtjev za proširenje zgrade
  • Primjena nadgradnje - adaptacija potkrovlja
  • Obavijest o početku građevinskih radova
  • Zahtjev za zonsko rješenje
  • Uzorak obavijesti o završetku građevinskih radova
  • Dozvola za korištenje građevinskog objekta
  • Promjena građevinske dozvole za kuću. Prijava i postupak
  • Dozvola za rušenje
  • Prijava kupnje nekretnine: IN-1 obrazac
  • Prijenos građenja ili druga obavijest o izgradnji
  • Prijenos građevinske dozvole

Kako se žaliti na odluku nadzora nad gradnjom

Protiv rješenja građevinskog nadzora vlasnik (upravitelj) zgrade može se žaliti. Treba ih dostaviti u roku od 14 dana od dana koji slijedi od dana primitka rješenja. Primjerice, ako smo rješenje dobili 5. kolovoza, žalba se mora podnijeti najkasnije do 19. kolovoza. To znači da najkasnije ovog dana moramo:

  • dostavite ih izravno u ured;
  • pošaljite kao elektronički dokument i primite službenu potvrdu primitka ili
  • pošta u poljskoj pošti.

Ako posljednji dan pada na subotu ili državni praznik, rok ističe sljedeći radni dan.

Propisi ne zahtijevaju nikakav poseban obrazac za žalbu protiv upravne odluke. Iako te obveze nema, vrijedi obrazložiti svoj stav u žalbi. Pismo mora pokazati da se ne slažete s odlukom nadležnog tijela. Također treba jasno naznačiti protiv koje se odluke žalite, tj. njen broj, datum donošenja i broj predmeta. Također je potrebno navesti sve podatke (ime, prezime, adresa) i potpisati se.

Žalbu ulažemo drugostupanjskom tijelu, ali preko prvostupanjskog tijela. To znači da dopis dostavljamo istom uredu koji je donio rješenje. Ako prvostupanjsko tijelo uvaži žalbu, samostalno preinačuje ili ukida pobijano rješenje. Ako žalbu ne uvaži, upućuje je višoj instanci.

Kada se slažemo s odlukom koju je izdalo žalbeno tijelo, imamo pravo podnijeti žalbu pokrajinskom upravnom sudu.

Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Kategorija:

Operacija kuće