Iako policijski sat nije definiran u zakonu, pronaći ćemo odredbe, npr. u Zakonu o prekršajima, koje određuju kazne za ponašanje koje se može smatrati kršenjem policijskog sata.
Dobrosusjedski odnosi svakako mogu poboljšati udobnost stanovanja u kući ili stanu. Jedna od osnovnih aktivnosti koje su izraz uvažavanja potreba svih stanovnika određenog područja je poštivanje sata mirovanja.
Prava količina sna temelj je za dobrobit i učinkovito funkcioniranje. Ritam ljudskog života priroda je tako postavila da se noću odmaramo. Zato ne biste trebali stvarati toliku buku u ovo doba noći kako biste spriječili svoje susjede da se odmore.
Tiho vrijeme je uobičajen pojam, nije definirano niti regulirano nikakvim propisima. No, općeprihvaćena načela društvenog suživota nalažu da se noćna tišina, koja traje od 22 do 6 sati, ne smije narušavati, a pretpostavlja se da tijekom tog vremena razina buke ne smije prelaziti 60 dB.
Razina buke koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ne smije prelaziti 50 dB tijekom dana, što odgovara zvuku gomile ljudi. Buku iznad 60 dB uzrokuje rad usisavača, vlak u prolazu. Puštanje glazbe glasno može biti preko 80 dB.
Sadržaj
- Tihi sati u propisima
- Noćne smetnje
- Kazne za noćne smetnje
Tihi sati u propisima
Policijski sat od 22 do 6 ujutro uobičajeno je uključen u propise stambenih zadruga, zajednica stanara stambenih kuća ili stambenih blokova ili kuća u zatvorenim građevinskim naseljima.Uvođenjem takve odredbe želi se olakšati zajednički život veće grupe stranaca koji djeluju na određenom području. Oznaka vremena policijskog sata omogućuje vam da odredite vrijeme i uvjete za miran odmor.
Teško je uvesti propise koji bi definirali dobrosusjedske odnose između ljudi koji žive u svojim domovima u gradovima ili na selu.
Noćne smetnje
Međutim, zdrav razum i poštovanje prema drugim ljudima nalažu da se ne pravi buka nakon 22 sata, kada većina ljudi završava dan i polako odlazi u krevet, niti prije 6 ujutro, kada većina ljudi još spava. U ovo vrijeme ne siječemo drva motornom pilom, ne puštamo glasnu glazbu, ne radimo bučne i nesmetane poslove u dvorištu. Međutim, treba biti razuman u ocjeni remećenja noćnog mira. Ne možete kriviti zvuk dječjeg plača noću, ali uporan lavež psa u ovo doba može biti naporan. Renoviranje noću u stambenoj zgradi bušilicom, brusilicom, čekićem i sl.može se smatrati pretjerano opterećujućim. Odlazak od kuće u ranim jutarnjim satima uz brujanje motora zasigurno će naići na mrštenje kod susjeda.
Što je home mir? Tko nam može ući u kuću bez dopuštenja, a kome možemo zabraniti?
Ključno pitanje je učestalost noćnih smetnji. Svi s vremena na vrijeme primaju goste i priređuju zabavu uz glasnu glazbu koja traje do jutra. Ako unaprijed obavijestimo susjede o našim planovima i ispričamo se na smetnji, to bi trebalo naići na razumijevanje. Međutim, ako susjed često stvara buku s motorima i drugim strojevima u otvorenoj garaži, to će biti prekoračenje društvenih normi. U slučaju povremenog remećenja noćne tišine, pozornost takve osobe može se skrenuti na takvu osobu. No, ako to ne promijeni ponašanje na bolje, netko iz susjedstva može policiji ili komunalnim redarima podnijeti prijavu za remećenje noćnog mira. Posjet službenika može rezultirati davanjem upute i izradom dopisa ili upućivanjem na sud.
Kazne za noćne smetnje
Iako definicija mirovanja nigdje nije navedena, postoje i drugi propisi koji ukazuju na kazne za kršenje pravila dobrosusjedstva. Članak 51. stavak 1. Zakona o prekršajima kaže:
- Tko vikom, bukom, uzbunom ili drugim nestašlukom remeti mir, javni red, noćni odmor ili izaziva sablazan na javnom mjestu, podliježe uhićenju, ograničenju slobode ili novčanoj kazni.
U slučaju stanara stambenih zgrada i članova zajednica, odredba članka 16. Zakona o vlasništvu nad prostorima može se koristiti i za ometanje noću:
- Ako vlasnik prostora dulje vrijeme kasni s plaćanjem dospjelih naknada ili na flagrantan ili uporan način krši važeći kućni red ili svojim nedoličnim ponašanjem koristi druge prostorije ili zajednička imovina teška, stambena zajednica može zahtijevati prodaju prostora putem dražbe na temelju odredaba Zakona o parničnom postupku o ovrsi na nekretnini.
S druge strane, vlasnici nekretnina podliježu čl. 144. Građanskog zakonika koji zabranjuje imisiju, tj. radnje vlasnika nekretnine na vlastitom zemljištu, čiji se učinci osjećaju na susjednom zemljištu. Postoje: neizravna (zvuk, sjena), materijalna (miris, zvuk) i nematerijalna (utjecaj na osjećaje susjeda, npr. skupljanje eksploziva) i izravna imisija (npr. napuštanje otpada).
Nužna obrana. Koja prava imamo kada branimo svoj dom i obitelj?
- Vlasnik nekretnine trebao bi se suzdržati od radnji koje bi ometale korištenje susjedne nekretnine preko prosječne mjere koja proizlazi iz društveno-ekonomske svrhe nekretnine i lokalnih odnosa.
Osoba koja uporno krši pravila dobrosusjedstva, npr. narušava noćni mir, mora očekivati intervenciju zaštitarske službe, što može rezultirati novčanom kaznom ili, u krajnjem slučaju, upućivanjem na sud. Kazna koju izrekne sud može biti novčana ili čak zatvorska.