Bijelu topolu zovu i bijelo drvo

Topole se rijetko nalaze u kućnim vrtovima, jer se ne odlikuju izvanrednim ukrasnim svojstvima. Vrlo brz rast i niski zahtjevi za staništem topole čine je uglavnom korištenom u urbanom, stambenom ili parkovnom zelenilu. Koje su prednosti i mane topole? Isplati li se posaditi topolu u vrtu i koje sorte odabrati?

Topole (latinski Populus), kao i vrbe (Salix), pripadaju botaničkoj obitelji vrba (Salicaceae). U Poljskoj u prirodnim staništima rastu uglavnom 3 vrste:

  • bijela topola, bijela topola (Populus alba) - zanimljiva, karakteristična svijetlo siva boja kore i svijetla (skoro bijela) donja strana lišća; naraste do 25-30 metara visoko;
  • crna topola (Populus nigra) i njena najpoznatija sorta 'Italica' (talijanska topola) s uskom, stupastom krošnjom - tamna kora, duboko ispucala tijekom vremena, dostiže sličnu veličinu kao bijela topola;
  • jasika topola (Populus tremula) - ima karakteristično visoko, ravno deblo, vidljivo gotovo do vrha; kora mu je u početku glatka, kremasta s malim crnim lećama, kasnije postaje tamno siva i ispucala pri dnu.

Prva dva javljaju se uglavnom u vlažnim područjima, u obalnim šumama velikih riječnih dolina, a jasika je rasprostranjena u listopadnim i mješovitim šumama u gotovo cijeloj zemlji.U gradovima, stambenim naseljima i parkovima, možete sresti i druge vrste (uglavnom hibride), npr.kanadska topola (Populus ×canadensis), kineska topola (Populus simonii) sa zanimljivom navikom sukanja i berlinska topola (Populus ×berolinensis). Procjenjuje se da postoji nekoliko desetaka hibrida i sorti raznih topola.

Prednosti topole

Topole su cijenjene prije svega zbog najbrže stope rasta među drvećem koje raste u našoj klimi. Upravo zbog te značajke godinama su se topole sadile na područjima gdje su brzo bile potrebne sastojine – drvoredi, vjetrobrani.
Mali zahtjevi su također važni - topole dobro rastu gotovo posvuda, iako se najbolje osjećaju na vlažnim mjestima.
Važno, topole, koje brzo rastu, apsorbiraju puno ugljičnog dioksida (CO2) i ispuštaju kisik. Može se stoga reći da je topola pravo "stablo kisika" , dokazano u našem podneblju. Također je vrijedno znati da topole, zahvaljujući velikoj masi lišća, dobro vlaže i hlade suhi i vrući zrak ljeti - posebno u gradovima.

Zašto se topole manje vole - mane topola

Topole (npr. bijela i crna topola) mogu živjeti i do 200 godina, ali njihovo drvo brzo trune, što znači da se grane često lome (čak i nakon 20-30 godina), što predstavlja opasnost za ljude, prometnu infrastrukturu i zgradama – posebno za vrijeme jakih vjetrova i oluja. Također su povezani s problematičnim (za alergičare) dlakama koje lebde u zraku u proljeće. Topole su dvodomne biljke, a ženski primjerci donose plodove sa sjemenkama, na koje je pričvršćeno mekano, snježnobijelo paperje, zahvaljujući kojem vjetar lakše prenosi sjemenke.

Alergija na biljke. Kako urediti vrt pogodan za alergičare>
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća često su se sadile brzorastuće topole, a da se nije vodilo računa o pažljivom odabiru mjesta za određenu vrstu topola. U međuvremenu, ako se vodi računa o pažljivom odabiru vrsta za određeno stanište, topole su idealno drveće za grad.Izbor mora biti dobro promišljen. Kod sadnje topola, posebno uz zgrade i uz ulice, treba ih pravilno njegovati (njegovati i orezivati) od njihove mladosti.

Topola u vrtovima - da li saditi i koju izabrati?

Većina vrsta topola su velika, raširena stabla i neće biti dobar izbor za kućne vrtove. Osim toga, s vremenom će zahtijevati stalnu njegu i prilagođavanje veličine krune i grana. Međutim, postoje sorte koje rastu malo sporije ili ne postižu velike veličine.
Vrijedna preporuka za uzgoj u većim vrtovima je npr. američka topola (Populus deltoides) 'Purple Tower'. Odlikuje se zanimljivom, ljubičasto-smeđom bojom izdanaka i trokutastim listovima, koji su u proljeće nakon otvaranja intenzivno ljubičasti, kasnije pozelene i postanu zeleno-smeđi. Naraste do oko 15 m visine i ima nisko razgranatu, rahlu, zaobljenu krošnju.U manjim vrtovima, gdje je prostor ograničen, možete posaditi topolu jasiku (Populus tremula) 'Erecta'.Brzorastuća je sorta vrlo uskog, stupastog habitusa, naraste do 10-15 m visine, a krošnja doseže samo 3-5 m širine. Izbojci rastu okomito prema gore duž debla. Karakteristični listovi su okrugli, nazubljeni (veličine 3 do 10 cm), smješteni na dugoj peteljci, a u jesen požute.

  • Na što treba obratiti pozornost pri kupnji drveća i grmlja za vrt?>
  • 10 prekrasnih biljaka koje vrijedi imati u svom vrtu>

Kategorija:

Vrt