Od komposta možemo pripremiti tlo od komposta, što je izvrsno za uzgoj biljaka u vrtu. Otkrijte što je tlo od komposta i kako ga sami pripremiti. Vodič: kako napraviti tlo od komposta.
Jedan od ključnih čimbenika koji određuje uspjeh uzgoja biljaka je tlo dobre kvalitete. S izuzetkom nekoliko vrsta koje preferiraju vrlo specifičan tip tla, idealan supstrat trebao bi biti plodan, humus, bogat organskim tvarima, propustan i upijajući. Također je dobro ako ima blago kiseli ili neutralni pH, što je najprikladnije za većinu kultiviranih biljaka. Međutim, tipično vrtno tlo rijetko ima tako dobre parametre, zbog čega ga je obično potrebno doraditi. Kompost je idealan za to, a to je ništa drugo nego dobro razgrađena organska tvar.
Kako pripremiti tlo od komposta
Čisti kompost je izvrsno organsko gnojivo koje odlično djeluje kao dodatak mulju ili tlu, ali neće uvijek biti dobro tlo u čistom obliku. Ako želimo da postane univerzalniji, treba pripremiti tlo od komposta od njega. Za to će nam trebati:
- kompost dobre kvalitete (trebao bi imati tamnu boju i miris šumskog legla),
- pijesak,
- glina,
- deaktivirani treset.
Pijesak i treset otpast će kompost, a glina će poboljšati njegova svojstva vode (bolje će apsorbirati i zadržavati vodu, tako da se supstrat neće tako brzo osušiti). Količina i vrsta sastojaka dodanih kompostu ovise o potrebama biljaka koje ćemo uzgajati. Ako očekuju propustljiviji supstrat, u kompost treba dodati pijesak i treset, a ako će tlo zadržati vodu dobro i upijati, kompost treba obogatiti tresetom i glinom.
Kako napraviti dobar kompost?
Kompostno tlo je gotovo univerzalni supstrat, ali da biste to omogućili, trebate zreo kompost, koji prvo morate pripremiti u svom vrtu. Pod komposterom u najmanje posjećenom dijelu vrta trebalo bi označiti sjenovito mjesto. Iako pravilno pripremljen kompost ne odaje neugodan miris i nije mučan, ali zbog svoje posebne prirode ne izgleda previše atraktivno, pa ga ne vrijedi izlagati.
Kompozitor se može graditi na različite načine i od različitih materijala, npr. Drva, palete, bačvi, posebnih plastičnih konstrukcija komposta, ali najvažnije je da organski materijal koji se u njemu sakuplja ima dovoljno visoku temperaturu, dobro je prozračen i pravilno navlažen te da je jednostavan pristup, jer će se tada postupci gnojenja odvijati ispravno, a s njim ćemo bez ikakvih prepreka moći obavljati potrebne radove (npr. dodati svježi materijal, obraditi kompost, preliti ga zemljom, prozračiti i navodnjavati).
U vrtovima se obično koriste čvrste kompostne gomile koje ne zahtijevaju obradu. Oni su mali, zbog čega zrak ima jednostavan pristup do njih (širina baze hrpe je najmanje 1, 5 m do oko 3 m, visina 1, 5-2 m). Na dnu kompostara treba postojati upijajući materijal (npr. Treset) koji skuplja tekućinu koja izlazi iz komposta i drenažni sloj (npr. Iz grana), pružajući zrak pristup hrpi odozdo. Samo na temelju toga možete započeti slojeviti kompostni materijal (svaki sloj, dugačak oko 20 cm, treba posuti zemljom i preliti vodom ili tekućim stajskim gnojem, npr. Od koprive, hrenovke, maslačka).
Obogaćivanje hrpe gotovim kompostom ili zrelim stajskim gnojem (sadrži sojeve korisnih mikroorganizama) ili dodavanjem posebnih pripravaka za ubrzavanje kompostiranja (razna cjepiva, npr. Biopon Komposter, Kompostus, Dobry Kompost, kompostni aktivator Florovit, Kompostart Planta, Ekokompost) daje vrlo dobre rezultate.
Za održavanje ispravne temperature komposta zimi, nakon prvih mrazeva, hrpu treba prekriti slamnatim prostirkama ili slojem lišća. Međutim, ako želimo dobiti vrijedan kompost, moramo znati što na njemu možemo spremiti. Idealni materijali uključuju:
- kosi travu,
- korov (bez sjemena!),
- biljne krhotine (osim onih teško bolesnih ili zagađenih kemijskim sprejevima),
- opalo lišće (osim nekih vrsta drveća čiji listovi sadrže štetne tvari ili jake tanine, npr. orah, hrast, listovi jelše),
- kuhinjske ostatke (npr. oguljene voće i povrće, ljuske jaja, pokvareni nadjev, temeljci kave i čaja),
- male grane.
Kosti, riba, meso, limunske kore, tiskani papir, trava prskana herbicidima, građevinski otpad ili plastika (npr. Plastične žice) nisu prikladne za kompostiranje.
Proces kompostiranja obično traje od nekoliko do nekoliko mjeseci (9-15 mjeseci), jer tek nakon toga kompost dobiva tamnu boju i pravilan miris. Prije upotrebe u vrtu ili prije nego što pripremite kompostnu zemlju iz nje, najbolje je prosijati je kroz posebna sita, tako da možete riješiti najdeblje, ne baš raspodijeljene fragmente (npr. Grane). Kompostno tlo je vrlo vrijedno, plodno i bogato organskim tvarima, ali zahvaljujući kompostiranju možemo dobiti i druge vrste tla s potpuno drugačijim svojstvima, kao što su lisnato tlo, tlo heather, treset i travnjak.