Ako želimo da zimi prežive u dobrom stanju, trebali bismo odabrati njihove kasne sorte, po mogućnosti namijenjene za dugo čuvanje

Zimsko skladištenje povrća omogućava korištenje usjeva nakon završetka sezone. Predlažemo što povrće može biti uspješno pohranjeno, kako i gdje pohraniti povrće, što je stabilnost skladištenja.

Zimsko skladištenje povrća omogućava nam da dulje uživamo u njihovom svježem ukusu i hranjivoj vrijednosti. Međutim, ako želimo zaista imati koristi od njih, moramo se sjetiti nekoliko važnih čimbenika koji utječu na stabilnost skladištenja povrća . Najvažniji od njih je pravi izbor vrsta i sorti, jer se sve povrće ne pohranjuje jednako dobro. Ako želimo da zimi prežive u dobrom stanju, trebali bismo odabrati njihove kasne sorte, po mogućnosti namijenjene za dugo čuvanje.

Spremanje povrća - što je povrće pogodno za skladištenje

Ako uzmete u obzir kapacitet skladištenja povrća, oni se mogu podijeliti na:

  • povrće koje je prirodno dugotrajno i dobro se čuva - od 3 do 12 mjeseci možete skladištiti npr. repu, luk, hren, češnjak, glavno kupus, mrkvu, peršun, por, celera, korijen, krumpir,
  • povrća koje čuvate manje - od 2 tjedna do pola godine, možete pohraniti najmanje brokula, tikvice, bundeve, cvjetača, bruseljski i kineski kupus, paprika, celer,
  • povrće, životni vijek skladištenja je kratak - do najviše 3 tjedna, možete pohraniti endiviju, grah, kelj, krastavce, nezrelu rajčicu, rotkvicu, kislu, špinat.

Uzgoj povrća za skladištenje

Važan čimbenik koji treba uzeti u obzir pri planiranju skladištenja povrća je osigurati biljkama odgovarajuće uvjete uzgoja, kao i osigurati njihovu pravilnu gnojidbu i zaštitu od bolesti i štetočina.

  • Povrće za skladištenje treba uzgajati u skladu s pravilima rotacije, što će umanjiti rizik od uobičajenih bolesti i štetočina (pojedinačne se vrste ne mogu uzgajati uzastopce čak i nekoliko godina).
  • Tijekom razdoblja suše, nastalih tijekom stvaranja njihovih jestivih dijelova, treba paziti na osiguravanje stalne vlažnosti supstrata, izbjegavajući uzgoj biljaka na tlima koja lako nakupljaju vodu ili se brzo suše.
  • Manjak ili višak vode tijekom rasta povrća može uzrokovati zastoj, deformaciju ili pucanje (npr. Korijen peršuna, cikle ili mrkve, kao i glavice kupusa), što značajno smanjuje kvalitetu usjeva.
  • Tijekom vegetacijske sezone, biljke se također moraju redovito provjeravati na pojavu bolesti ili štetočina, a ako je potrebno, upotrijebiti pravo sredstvo za zaštitu bilja (po mogućnosti organsko) što je prije moguće.
  • Povrće namijenjeno skladištenju također treba pravilno gnojiti, izbjegavajući prekomjerne doze dušičnih gnojiva, smanjujući njihovu stabilnost skladištenja i povećavajući količinu fosfora i kalija, što povoljno utječe na kvalitetu usjeva.

Berba povrća i priprema za skladištenje

Povrće namijenjeno skladištenju također se mora beriti pravodobno, jer prezrelo, nezrelo ili nezrelo povrće (osim npr. Rajčice koja brzo sazrijeva) nije pogodno za skladištenje.
Neko povrće, npr. Luk, također treba prethodno osušiti prije zimskog skladištenja. Prije stavljanja povrća u skladište, također ih pažljivo promijenite, odbacujući sve sa simptomima bolesti ili štetočina ili s najmanjim oštećenjima (npr. Uzrokovanim kopanjem korijena), kao i prezrelim i mekanim.

Uvjeti skladištenja povrća

Na stabilnost povrća snažno utječe i način skladištenja, jer pojedinačne biljne vrste očekuju malo drugačije uvjete skladištenja, uključujući uglavnom vlagu i temperaturu. Na primjer, korijenje povrća treba 95-98% vlage, dok luk, češnjak i bundeva trebaju 75%; povrće korijena i brassice dobro prezimi na 0-5 Celzijevih stupnjeva, dok bundeva i papar trebaju 8-10 stupnjeva Celzijusa, a krastavci čak 13 stupnjeva Celzija.

Spremanje povrća u iskop

Ako imamo zemljište i imamo dobro napravljenu kopu (jama iskopana u zemlji drvenim zidovima i stropom i ventilatorima, prekrivena u nadzemnom dijelu izolacijskim materijalom i tlom), u njoj možemo prezimiti puno različitog povrća, jer su vlaga i temperatura u ovoj sobi konstantni i prikladni za pohranu.
Korijeno povrće i kupus sa glavicom, smješteni u drvene kutije ili raspoređeni na zemlji u hrpama, najbolje je čuvati u kopaču.

Spremanje povrća u neogrijani podrum

Ekvivalent zemlje može biti nezagrijani podrum koji se nalazi na zemljištu, npr. Ispod sjenice (podrumi u blokovima nisu pogodni za spremanje povrća, jer je previše toplo i previše suho). Iako podrum ne pruža tako dobre uvjete kao što je zemljana (podrum podruma je obično betonski, što otežava održavanje odgovarajuće vlažnosti u sobi), ali ako je dobro napravljen i ima ventilaciju, može se koristiti za spremanje usjeva.

Korijenje ili brassica povrće stavlja se u drvene kutije i postavlja u podrume na otvorene police. Da biste im osigurali visoku vlažnost (do 95-98%), betonski podni pod povremeno se lagano navlaži vodom (korisno će biti termometar i mjerač vlažnosti). Luk, češnjak i bundeva zahtijevaju manju vlažnost zraka (do 75%), stoga ih je bolje ne skladištiti u podrumu s korijenskim povrćem i povrćem brassica.

Spremanje povrća u gomile

Na zemljištu povrće može prezimiti i u površinskim zemljanim gomilama (npr. Kupus) ili u dubljim kupcima (npr. Mrkva). Na mjestu namijenjenom za nasip treba odabrati tlo na odgovarajuću dubinu i napraviti utore za odvodnjavanje, a zatim položiti povrće na pripremljeni postolje, sipajući ih pijeskom i cijelu prekrivajući slojem pijeska ili tla odabranog iz rupe. Prije najavljenih mrazeva, sloj tla na nasipu mora se povećati i prekriti izolacijskim materijalom u obliku prostirki od slame, koji su dodatno prekriveni debelim slojem tla nekoliko centimetara.
U gomile možete spremiti mrkvu, peršin, celer, repe, skorzonera i hren, ali ne skladištite luk koji zahtijeva nisku vlažnost luka i češnjaka.

Spremište za povrće na balkonu

Ako na parceli nemamo mogućnost spremanja povrća, ali imamo balkon, na njega možemo spremiti i usjeve. U tu svrhu trebat će nam drveni sanduk čiji će dno i zidovi zaštititi od mraza dva sloja prostirki od slame ili pjenaste ploče od 10 centimetara. U takav sanduk, u malene drvene kutije obložene perforiranom folijom, možemo spremiti brušeno korijeno povrće, povrće uljane repice i poriluk.

Povrće se može čuvati u zemljanim kopanjima tijekom zime

Kategorija:

Vrtlarstvo