Kako čuvati povrće da dugo ostane svježe? Dugoročno skladištenje odličan je način uživanja u ljetnim usjevima nakon berbe. Također je vrijedno zapamtiti da je produljenje roka trajanja ubranih usjeva također odličan način uštede novca, što je mnogima važno prije zime. Predlažemo i koje se povrće može uspješno skladištiti, kako i gdje čuvati povrće te što je trajnost skladištenja? Provjereni načini spremanja povrća za zimu.

Inflacija bjesni, cijene ne popuštaju. U Poljskoj više od 25 godina nije bilo tako skupo! Stoga svi traže načine kako uštedjeti, primjerice kupnjom manje hrane.Dobar način da smanjite troškove kupnje povrća je da ga kupite u jesen, kada je najviše na akciji, i uskladištite ga preko zime. Samo se trebamo sjetiti važnih pravila za spremanje povrća.

Čuvanje povrća tijekom zime omogućuje nam da duže uživamo u njegovom svježem okusu i nutritivnim vrijednostima. Međutim, ako želimo stvarno imati koristi od njih, moramo imati na umu nekoliko važnih čimbenika koji utječu na vijek trajanja povrća. Najvažniji od njih je pravilan odabir vrsta i sorti jer se ne skladišti sve povrće jednako dobro. Ako želimo da u dobroj formi prežive zimu, treba birati njihove kasne sorte, po mogućnosti one namijenjene dužem skladištenju.

Čuvanje povrća - koje je povrće pogodno za skladištenje

Ako uzmete u obzir kapacitet skladištenja povrća, ono se može podijeliti na:

  • povrće koje se prirodno čuva dugo i dobro - od 3 do 12 mjeseci, možete čuvati npr. ciklu, luk, hren, češnjak, kupus, mrkvu, peršin, poriluk, celer, češnjak, krumpir,
  • povrće koje se kraće čuva - od 2 tjedna do pola godine možete čuvati min. brokula, tikvice, bundeva, cvjetača, prokulica i kineski kupus, paprika, celer,
  • povrće s niskim rokom trajanja - endivija, mahune, kelj, krastavci, nezrele rajčice, rotkvice, kiseljak, špinat mogu se čuvati do 3 tjedna.

Uzgoj povrća za skladištenje

Važan faktor koji treba uzeti u obzir pri planiranju skladištenja povrća je osigurati biljkama odgovarajuće uvjete za uzgoj, kao i njihovu pravilnu gnojidbu i zaštitu od bolesti i štetnika.

  • Povrće namijenjeno skladištenju treba uzgajati u skladu s pravilima plodoreda, čime će se rizik od čestih bolesti i štetnika svesti na najmanju moguću mjeru (pojedinačne vrste ne mogu se uzgajati uzastopno ni nekoliko godina).
  • Tijekom sušnih razdoblja, kada se formiraju njihovi jestivi dijelovi, treba paziti da supstrat bude vlažan, izbjegavajući uzgoj biljaka na tlima koja lako nakupljaju vodu ili se brzo suše.
  • Manjak ili višak vode tijekom rasta povrća može uzrokovati zastoj, deformaciju ili pucanje (npr. korijena peršina, cikle ili mrkve i glavica kupusa), što uvelike smanjuje kvalitetu uroda.
  • Tijekom vegetacije biljke također treba sustavno kontrolirati na pojavu bolesti ili štetnika, te po potrebi što prije primijeniti odgovarajuće sredstvo za zaštitu bilja (po mogućnosti organsko).
  • Povrće namijenjeno skladištenju također treba pravilno gnojiti, izbjegavajući prevelike doze dušičnih gnojiva, koje mu skraćuju vijek trajanja, a povećati količinu fosfora i kalija, koji pozitivno utječu na kvalitetu usjeva.

Berba povrća i priprema za skladištenje

Povrće namijenjeno skladištenju također se mora ubrati u pravo vrijeme, jer prezrelo, nedoraslo ili nezrelo povrće nije prikladno za skladištenje (osim, na primjer, rajčice, koje mogu uredno dozrijevati). Neko od povrća, poput luka, mora se također prethodno osušiti prije spremanja za zimnicu. Prije spremanja u skladište povrće također treba pažljivo razvrstati, odbaciti sve sa simptomima bolesti ili štetnika ili s najmanjim oštećenjima (npr. uzrokovana kopanjem korijena), kao i prezrelo i mekano.

Uvjeti čuvanja povrća

Na trajnost skladištenja povrća uvelike utječe i način skladištenja jer pojedine biljne vrste očekuju nešto drugačije uvjete skladištenja, prvenstveno vlažnost i temperaturu. Na primjer, korjenasto povrće treba 95-98% vlage, dok luk, češnjak i bundeva trebaju 75%; Korenasto i kupusnjačko povrće dobro prezimi na 0-5 stupnjeva Celzijusa.C, a bundevi i paprici treba 8-10 stupnjeva C, a krastavcima čak 13 stupnjeva C.

Spremanje povrća u zemunicu

Ako imamo okućnicu i dobro napravljenu zemunicu (jama iskopana u zemlji sa drvenim zidovima i stropom i otvorima, pokrivena izolacijskim materijalom i zemljom u nadzemnom dijelu), možemo prezimiti mnogo različitog povrća jer su vlaga i temperatura stalne i pogodne za skladištenje. Korjenasto povrće i glavičasti kupus pohranjeni u drvenim sanducima ili naslagani na tlu u hrpe najbolje se čuvaju u zemunici.

Čuvanje povrća u negrijanom podrumu

Ekvivalent zemunici može biti negrijani podrum, koji se nalazi na parceli, na primjer, ispod sjenice (podrumi u stambenim zgradama nisu pogodni za skladištenje povrća, jer je previše toplo i suho ih). Iako podrum ne pruža tako dobre uvjete kao zemunica (pod podruma je obično betoniran, što otežava održavanje odgovarajuće vlažnosti u prostoriji), ali ako je kvalitetno napravljen i ima ventilaciju, može se koristiti za skladištenje usjeva .

Korenasto ili kupusnjačko povrće stavlja se u drvene kutije i stavlja na otvorene police u podrumu. Kako bi im se osigurala dovoljno visoka vlažnost zraka (do 95-98%), betonski pod podruma povremeno se malo navlaži vodom (dobro će doći termometar i higrometar). S druge strane, luk, češnjak i bundeva zahtijevaju manju vlažnost zraka (do 75%), pa ih je bolje ne skladištiti u podrumu zajedno s korjenastim povrćem i kupusnjačama.

Spremanje povrća u humke

Na parceli povrće također može prezimiti u površinskim humcima (npr. kupus) ili ukopanim humcima (npr. mrkva). Na mjestu predviđenom za humak potrebno je odabrati zemlju na odgovarajuću dubinu i napraviti drenažne žljebove, a potom na pripremljenu poziciju u slojevima naslagati povrće, posuti pijeskom i prekriti slojem pijeska ili zemlje odabrane iz Rupa. Prije najavljenih mrazeva sloj zemlje na humku potrebno je povećati i prekriti izolacijskim materijalom u obliku slamnatih prostirki koje se dodatno prekriju debelim slojem zemlje od nekoliko centimetara.U hrpe se mogu čuvati mrkva, peršin, celer, cikla, češnjak i hren, ali luk i češnjak koji zahtijevaju nisku vlažnost zraka ne smiju se skladištiti.

Skladištenje povrća na balkonu

Ukoliko nemamo mogućnost skladištenja povrća na okućnici, ali imamo balkon, možemo i na njega spremiti ljetinu. U tu svrhu trebat će nam drvena kutija čije će dno i stijenke biti zaštićene od smrzavanja s dva sloja slamnatih prostirača ili 10-centimetarskih ploča od stiropora. U takvoj kutiji, u malim drvenim kutijama obloženim rupičastom folijom, možemo skladištiti korjenasto povrće, repu i poriluk pokrivene pijeskom.

Kategorija:

Vrt