- Debljina nosivog zida
- Pregradni zidovi
- Teret i pregradni zid: u čemu je razlika?
- Potporni zid: može li se srušiti?
Nosivi zidovi su konstrukcija zgrade. Kako provjeriti je li zid nosivi ili pregradni. Problemi s rušenjem nosivog zida.
Nosivi zidovi zaslužni su za stabilnost građevinske konstrukcije. Oni prenose opterećenja s krova, stropa, zidova gornjih katova i opterećenja od kućne opreme na temelje. Općenito, svi vanjski zidovi koji čine tijelo zgrade su nosivi zidovi. Tu funkciju obavljaju i neki unutarnji zidovi koji odvajaju pojedinačne prostorije.
Nosivi zidovi moraju ispunjavati tehničke uvjete propisane propisima. Moraju imati propisanu nosivost, toplinsku i zvučnu izolaciju te vatrootpornost. Nosivi zidovi mogu biti izrađeni od raznih materijala za zidanje. Oni su:
- ćelijski beton,
- keramika,
- silikati,
- ekspandirani beton,
- beton.
Sadržaj
- Debljina nosivog zida
- Pregradni zidovi
- Teret i pregradni zid: u čemu je razlika?
- Potporni zid: može li se srušiti?
Debljina nosivog zida
Da se radi o nosivom zidu govori njegova debljina. Najčešće se nosivi zidovi izrađuju od blokova i šuplje opeke debljine 24-25 cm. Nosivi zid od silikata, koji ima najveću nosivost među zidanim materijalima, može biti dugačak samo 15-18 cm. Betonski nosivi zidovi također mogu biti slične debljine.
Debljina nosivih zidova također je povezana s tehnologijom gradnje kuće. Kod jednoslojnih zidova nosivi zid mora ispunjavati i uvjete toplinske izolacije.To znači da zidovi, npr. od porobetona, moraju biti znatno deblji (npr. 36,5-48 cm). S druge strane, opeke od porozne keramike ili ekspandiranog betona zahtijevaju ispunu termoizolacijskim materijalom, što također znači da moraju biti deblje.
Pregradni zidovi
Ovi zidovi funkcioniraju kao razdvajanje između pojedinačnih soba. Dakle, oni čine unutarnje pregrade, ali ne nose konstrukcijska opterećenja kuće. One prenose samo vlastitu težinu i težinu elemenata koji su na njih pričvršćeni. Pregradni zidovi se grade tek nakon što je završena montaža građevinske konstrukcije. Nisu trajno povezani s konstrukcijom zgrade. Mogu biti izrađene od iste vrste materijala za zidanje. Međutim, za njihovo postavljanje koriste se uži elementi, jer nema velikih opterećenja.
Najtanji pregradni zid može se izgraditi od silikata debljine 8 cm. Pregradni zid se može graditi čak i od cigle postavljene na nosač (6,5 cm), ali će biti jako mlitav, pa ga je potrebno ojačati i učvrstiti u nosivi zid.Najčešće su pregradni zidovi debljine 10-12 cm. Pregradne zidove je moguće slobodno modificirati – pomicati kako bi se promijenio raspored prostora unutar kuće. Ako je potrebno, mogu se rastaviti kako bi se povećala soba.
Teret i pregradni zid: u čemu je razlika?
Razlika između nosivih i pregradnih zidova je u njihovoj debljini i funkciji koju obavljaju. Nosivi zidovi su deblji od pregradnih.
- Tipična debljina nosivih zidova je 24-25 cm.
- Uobičajena debljina pregradnih zidova je 10-12 cm.
Ako imate nacrt kuće, možete ga provjeriti u dokumentaciji.
Ako dizajna nema, najlakše ćete ga provjeriti u otvorima vrata, mjerenjem debljine okvira vrata. Ako vas zanima debljina zida bez rupe, morate ga probušiti i provjeriti koliko je duboko svrdlo išlo.
Drugi način za procjenu je li određeni zid nosiv je skiciranje strukturalnog rasporeda zgrade. Zidovi gornje etaže oslanjaju se na nosive zidove. Dakle, ako više etaža ima isti raspored zidova, one na donjoj su nosive.
Također možete otkinuti žbuku ispod stropa da provjerite što je ispod nje na zidu. Između pregradnog zida i stropa ostavlja se dilatacijski razmak od nekoliko centimetara. Ako nakon otkrhivanja žbuke ispod stropa vidimo sloj morta, znak je da se radi o pregradnom zidu.
Potporni zid: može li se srušiti?
Ponekad prilikom renoviranja stare kuće želimo srušiti zid koji dijeli sobe kako bismo napravili jedan veći. Ukoliko smo se uvjerili da se radi o nosivom zidu, potrebno je konzultirati izvođača koji će procijeniti raspored i vrstu zidova objekta te naznačiti eventualne izmjene. Budući da se radi o zahvatu u konstrukciju objekta, rušenje nosivog zida zahtijeva izradu projekta i nadzor tijekom građevinskih radova! Neovlašteno rušenje nosivih zidova ili pravljenje otvora u njima može rezultirati građevinskom katastrofom.
Statičar će procijeniti da li je moguće srušiti cijeli nosivi zid, naznačiti kako i gdje podupirati strop, npr.umetanjem stupaca ili izradom veziva. Ovisno o situaciji, njegova procjena također može dopustiti samo izradu otvora u nosivom zidu. Graditelj će vam pokazati kako to napraviti da ne naruši tlocrt zgrade.