Kada se može graditi ljetnikovac na zahtjev, a kada je potrebna građevinska dozvola? Na kojoj se parceli može graditi ljetnikovac? Je li terasa ljetnikovca uključena u izgrađeni prostor? Po čemu se kuća za odmor razlikuje od kuće za stanovanje? Ispod ćete pronaći odgovore na ova i druga pitanja.

Građevine, koje obično nazivamo ljetnikovcima, u zakonu su definirane kao individualne građevine za rekreaciju, tj. namijenjene povremenom odmoru (sukladno § 3. točki 7. Uredbe ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima za zadovoljiti zgrade i njihov položaj ).Ovu prilično škrtu definiciju malo su više razvili upravni sudovi.

Kuće za odmor - kakve su to zgrade

Prema Pokrajinskom upravnom sudu u Poznańu (presuda od 31. siječnja 2019., broj spisa II SA/Po 857/18), primarna svrha razvoja ljetovališta - implementirana u obliku individualne rekreacijske zgrade - je mogućnost povremenog odmora, a ne boravka. Boravak u ovakvom objektu samo je dodatna i nesamostalna namjena takvog objekta, funkcionalno vezana uz odmor. Stoga treba smatrati da individualna zgrada za rekreaciju nije stambena zgrada.

Definicija sadržana u Uredbi izravno implicira da ljetnikovac treba koristiti za individualnu rekreaciju, što isključuje mogućnost izgradnje više prostora u takvom objektu. Ako u objektu postoji više odvojenih soba/prostora namijenjenih odmoru, tada je riječ o objektu zajedničkog stanovanja, odnosno objektu namijenjenom privremenom boravku ljudi (posebno: hotel, motel, pansion, kuća za odmor, izletište, hostel za mlade ili prihvatilište).

Tražite ideju za JEFTINU i malu kuću? Također pročitajte:

  • Kuća napravljena od kontejnera. Koliko i kako to izgraditi
  • Modularne kuće. Provjeravamo male gotove kućice
  • IKEA Microhouse - jeftina i sklopiva poput namještaja
  • Kuća iz paketa i mobilna kućica - alternativa stanu
  • Poljska kuća Utjeha u jednom danu za 150 tisuća. PLN

Zakonodavac nigdje nije precizirao što podrazumijeva povremeni odmor. Ovisno o korisnicima, to može biti boravak u zgradi nekoliko sati dnevno ili nekoliko mjeseci godišnje. Iz tog razloga ne postoje zahtjevi za prostorije koje bi trebale biti u takvoj kući. Tako da nije isključeno da će u njoj biti kuhinja i kupaonica.

Atmosferične ljetnikovce: pogledajte fotogaleriju

Kada birate dizajn ljetne kućice, dobro je odabrati onu s verandom, velikom terasom ili balkonom

Gdje sagraditi ljetnikovac

Činjenica da individualna rekreacijska građevina nije stambena zgrada znači da se ne može graditi na građevinskoj čestici koja je prostornim planom uređena za stambenu izgradnju.

Stoga je potrebno da područje dopušta izgradnju rekreacijskih objekata, npr. da je namijenjeno rekreaciji bez zabrane gradnje ili izravno ukazuje na mogućnost izgradnje ljetnih objekata.

Također nije moguće postaviti individualnu građevinu za rekreaciju na poljoprivrednom zemljištu. To proizlazi iz definicije poljoprivrednog zemljišta sadržane u čl. 2 sek. 1. Zakona o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Ako investitor želi graditi ljetnikovac na poljoprivrednom zemljištu, prvo je potrebno promijeniti njegovu namjenu u lokalnom prostornom planu uređenja, a zatim ishoditi rješenje kojim se dopušta izuzimanje zemljišta iz poljoprivredne proizvodnje.

Kakav ljetnikovac bez građevinske dozvole

Pravilo je da je za izgradnju ljetnikovca, kao i za svaki drugi objekt, potrebna građevinska dozvola.

Međutim, samostojeća jednokatna individualna rekreacijska građevina građevinske površine do 35 m može se graditi prema zahtjevu2, uz dodatni uvjet od ovaj pojednostavljeni postupak je da za svakih 500 m2 površine parcele može postojati samo jedan takav objekt (članak 29. stavak 1. točka 2.a) u vezi s člankom 30. stavkom 1. stavkom 1. ) Zakona o gradnji).

Tri uvjeta za ljetnikovac - samostojeća, prizemna, ne veća od 35 m2 - moraju se ispuniti zajednički.

Vikendica na zahtjev - koje zgrade su jednokatnice

Prema sudskoj praksi, riječ parter mora se prevoditi kao prva nadzemna etaža, odnosno etaža na kojoj se nalazi glavni ulaz u zgradu.S druge strane, zadnji kat koji se nalazi neposredno ispod kosog krova naziva se potkrovljem (vidi presudu Pokrajinskog upravnog suda u Bydgoszczu od 18. kolovoza 2015., broj spisa II SA/Bd 1336/14).

Da bi se zgrada smatrala jednokatnom, može imati samo jednu nadzemnu etažu, shvaćenu kao dio zgrade koji nije podzemna etaža, a nalazi se između površine poda na strop ili najviši podni sloj na tlu i površina poda na stropu ili toplinski izolacijski sloj strop koji se nalazi iznad ovog dijela građevine, pri čemu se etažom smatra i potkrovlje s prostorijama namijenjenim za boravak ljudi, a horizontalni dio građevine koji čini prostor za tehničke uređaje, čija je prosječna svijetla visina veća od 2 m.

Drugim riječima, da bi ljetnikovac bio jednokatni, ne smije imati potkrovlje, tj. namijenjeno za ljude, niti tehničke uređaje čija je prosječna svijetla visina veća od 2 m.No, moguće je napraviti i neupotrebljivo potkrovlje, odnosno prostor namijenjen npr. za odlaganje stvari.

Vrijedi znati da hoće li potkrovlje biti upotrebljivo ili ne odlučuje investitor, a tijelo koje prihvaća zahtjev ili izdaje građevinsku dozvolu nema pravo dirati u sadržaj podnesenog zahtjeva. Međutim, treba naglasiti da davanje lažnih podataka u tom smislu nije isplativo. Za promjenu načina korištenja prostora potrebno je pribaviti odgovarajuću suglasnost ureda. Neovlaštena promjena načina korištenja ima za posljedicu odgovarajuće postupanje od strane organa građevinskog nadzora. Dakle, ako se potkrovlje koristi (unatoč izjavama o suprotnom), investitor će biti izložen postupku pred građevinskim nadzorom.

Vikendica na zahtjev - kako izmjeriti izgrađenu površinu

Drugo problematično pitanje je određivanje izgrađenosti. Arhitektonsko-građevinska uprava ne zna hoće li terasu uvrstiti u izgrađeni dio, a većina ljetnikovaca se gradi s terasom.

Dvojbe proizlaze iz činjenice da zakonodavac nije formulirao zakonsku definiciju građevinskog područja. Definicija sadržana u poljskoj normi PN-ISO 9836:2015-12 „Izvedbena svojstva u građevinarstvu. Određivanje i izračunavanje pokazatelja površine i volumena”. Sukladno točki 5.1.2.1. Prema ovom standardu, izgrađena površina se podrazumijeva kao površina zemljišta koju zauzima zgrada u svom gotovom stanju. S druge strane, u točki 5.1.2.2. Prema normi, izgrađenost se utvrđuje projekcijom vanjskih gabarita građevine na površinu zemljišta. Ova površina ne uključuje: površine građevinskih elemenata ili njihovih dijelova koji ne strše iznad površine tla, površine sekundarnih građevinskih elemenata (npr. vanjske stepenice, vanjske rampe i rampe, nadstrešnice, nadstrešnice, krovne strehe, vanjska rasvjeta) i vanjske površine pomoćnih objekti (na primjer staklenici i pomoćne zgrade).

Stoga se čini da je natkrivena terasa konstruktivni element zgrade i treba je uključiti u izgrađeni prostor.

Vikendica na zahtjev - trebate li uvjete za gradnju

Kod izgradnje ljetnikovca na temelju prijave na području koje nije obuhvaćeno odredbama lokalnog prostornog plana uređenja može se postaviti pitanje o potrebi ishođenja rješenja o uvjetima građenja.

Ovdje vrijedi istaknuti sudsku praksu upravnih sudova (na primjer, presude upravnih sudova vojvodstva u Krakówu od 7. rujna 2016., broj spisa II SA/Kr 790/16, i u Wrocławu od travnja 4, 2017., spis broj II SA/Wr 15/17). Pojednostavljeno, pokazuje da se odluke o uređenju zemljišta i uvjetima uređenja zemljišta primjenjuju sukladno čl. 50 sek. 2. Zakona o prostornom uređenju i uređenju, koji kaže da za građenje za koje nije potrebna građevinska dozvola nije potrebna odluka o lokaciji investicije javne namjene. Dakle, ako se ljetnikovac gradi na temelju prijave, investitor nije dužan ishoditi rješenje kojim se utvrđuju uvjeti uređenja.

Ako podnosite zahtjev za građevinsku dozvolu za individualnu rekreacijsku kuću, prvo morate ishoditi rješenje o uvjetima uređenja parcele (ako nije obuhvaćeno važećim prostornim planom).

Tehnički uvjeti za vikendice

Uredba o tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati građevine i njihov položaj uvela su nekoliko pravila za gradnju ljetnikovaca:

  • građevina treba imati pristupnu cestu i pristupnu cestu koja omogućava pristup javnoj cesti, primjereno namjeni i uporabi građevine i zahtjevima zaštite od požara;
  • širina pristupne ceste ne može biti manja od 3 m;
  • prilaz i pristup ne moraju biti opremljeni električnom rasvjetom;
  • nije određena udaljenost mjesta za prikupljanje krutog otpada od prozora i vrata do zgrada s prostorijama za boravak ljudi i od granice građevne čestice;
  • čestica ne mora imati mogućnost priključka na komunalije ili neposredno građevinu na vodovodnu, kanalizacijsku, elektro i toplinsku mrežu, ako odlukom o uvjetima uređenja i uređenja zemljišta nije navedeno takvi zahtjevi i nisu navedeni u lokalnom planu;
  • dopušteno je korištenje individualne građevne čestice za razvoj rekreacije, koja se ne može opskrbljivati vodom za ljudsku potrošnju iz mreže ili iz vlastitog zahvata, uz uvjet da je moguće zahvatiti ili dopremati vodu iz zahvata koji se nalaze izvan granica parcele;
  • udaljenost poklopaca i ventilacijskih otvora od septičkih jama za tekući otpad, jama nekanaliziranih zahoda s najviše 4 mjesta i sličnih sanitarnih i gospodarskih uređaja kapaciteta do 10 m3 treba biti najmanje 5 m od prozora i vanjskih vrata prostorija namijenjenih za boravak ljudi i 2 m od granice susjedne parcele, ceste (ulice) ili pješačke staze;
  • minimalna visina prostorija namijenjenih ljudima je 2,2 m;
  • ako je zgrada opremljena kadom ili tušem, treba imati individualni ili centralni sustav tople vode (topla voda ne mora biti dovedena do umivaonika);
  • zgrada koja se koristi samo u ljetnoj sezoni ne mora biti opremljena instalacijama (uređajima) za grijanje prostorija u razdoblju sniženih temperatura, koje omogućuju održavanje unutarnje temperature zraka primjerene njihovoj namjeni;
  • ako rekreacijski dom treba biti opremljen sustavom grijanja, njegove vanjske pregrade moraju ispunjavati zahtjeve toplinske izolacije navedene u Dodatku 2 Uredbe;
  • ulaz u zgradu ne mora biti prilagođen osobama s invaliditetom;
  • ulaz u zgradu ne mora imati vanjsku električnu rasvjetu.

U ostalom, tehnički zahtjevi za ljetnikovce sadržani u navedenom propisu isti su kao i za obiteljske kuće (npr. minimalna udaljenost od granica parcele, prirodno osvjetljenje prostorija ili zamračenje).

Pravna osnova:

  • Zakon od 7. srpnja 1994. - Zakon o gradnji (tj. Glasnik zakona iz 2020., točka 1333, s izmjenama i dopunama)
  • Uredba ministra infrastrukture od 12. travnja 2002. o tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati zgrade i njihov položaj (tj. Službeni glasnik iz 2019., točka 1065, s izmjenama i dopunama)

Kategorija:

Operacija kuće