- Najčešće bolesti ruža
- Bolesti ruža - fotografije
- Što je s gljivičnim bolestima ruža?
- Najčešći štetnici ruža i njihovo suzbijanje
- Paukove grinje na ružama
Ruža je i dalje jedna od najpopularnijih vrtnih biljaka. Iako lijepe i cijenjene stoljećima, nažalost su i vrlo sklone štetočinama i često ih napadaju bolesti, osobito kada uvjeti uzgoja nisu optimalni. Koje bolesti i štetnici najčešće mogu ugroziti ruže i kako se od njih obraniti?
Sadržaj
- Najčešće bolesti ruža
- Bolesti ruža - fotografije
- Što je s gljivičnim bolestima ruža?
- Najčešći štetnici ruža i njihovo suzbijanje
- Paukove grinje na ružama
Ružu, kao i druge vrtne biljke, mogu oboljeti od raznih bolesti i napadati razni štetnici. Koje se najčešće pojavljuju?
Najčešće bolesti ruža
U prevenciji bolesti vrtnih biljaka - pa tako i ruža - vrlo je važno osigurati im optimalne uvjete za uzgoj: pravilan položaj, supstrat te pravilnu hidrataciju i opskrbu odgovarajućim gnojivima. To će znatno povećati vašu otpornost na gljivične infekcije. Ne manje važno je i promatranje biljaka te brza reakcija na prve simptome bolesti koje se mogu pojaviti na svim dijelovima biljaka.
Izvor zaraze mogu biti mehanička oštećenja, rane, posjekotine ili oštećenja tkiva uzrokovana nametnicima. Kako bi se izbjegle infekcije, također vrijedi birati sorte ruža koje su otporne na bolesti te redovito uklanjati otpalo lišće i rezati bolesne mladice.
Gljivične bolesti ruža često je teško uočiti i prepoznati, osobito u ranim fazama razvoja. Obično nas samo razne vrste pjega na lišću ili posmeđivanje i odumiranje dijelova biljke upozoravaju da se nešto uznemirujuće događa.
Bolesti ruža - fotografije

Crna mrlja na lišću ruže
Što je s gljivičnim bolestima ruža?
- Crna mrlja ruže. S ovom problematičnom i teško iskorijenjivom bolešću susreću se mnogi uzgajivači ruža. Prepoznaje se po svijetlosmeđim pjegama koje se stvaraju na listovima različite veličine, a s vremenom pocrne. Crna pjegavost ruže dovodi do žućenja i brzog opadanja lišća - čak i uz nježan dodir grma ili izdanka. Prvi simptomi ove bolesti mogu se pojaviti početkom ljeta (čak i sredinom svibnja).
- Peronospora. Peronospora - također prilično česta bolest ruža - često se može zamijeniti s crnom mrljom. Rani simptomi ove bolesti su svijetložute mrlje između žilica lišća koje s vremenom potamne; na donjoj strani lišća umjesto pjega pojavljuje se bjelkasti naboj. Peronospora dovodi do opadanja lišća, a također može napasti izdanke i cvjetne latice, uzrokujući njihovu deformaciju.
- Pepelnica. Ruže, kao i druge biljke, često napada vrlo česta gljivična bolest – pepelnica. Karakterističan simptom ove bolesti je bijela, brašnasta prevlaka na pupoljcima, izdancima i gornjoj strani lišća. Kao rezultat razvoja pepelnice, zahvaćeni dijelovi biljaka mogu promijeniti boju i deformirati se, a cvjetanje grmova ruže može biti onemogućeno.
Crnu pjegavost ruže i obje vrste pepelnice možete suzbiti Previcur Energy ili Mildexom, kao i bilo kojim drugim pripravkom namijenjenim suzbijanju ovih bolesti. Prvo prskanje najbolje je primijeniti što je prije moguće nakon uočavanja uznemirujućih simptoma.

- Siva plijesan. Ruže također često napada siva plijesan - gljivična bolest koja se najčešće razvija pri visokoj vlažnosti zraka, visokim temperaturama i velikoj gustoći biljaka (nedostatak protoka zraka).Karakteristični simptomi su siva, prašnjava, pahuljasta prevlaka na listovima i cvjetnim pupoljcima te smeđe mrlje na izbojcima (peteljkama). Kao rezultat razvoja bolesti, zahvaćeni dijelovi biljke, uključujući cvjetne pupoljke, posmeđe i umiru. Za suzbijanje sive plijesni najbolje je koristiti specijalizirana sredstva protiv gljivičnih bolesti, npr. Teldor ili Signum, koja se mogu koristiti profilaktički (npr. nakon razdoblja toplog i vlažnog vremena) ili kao intervencija.
- Ružina hrđa. Na grmovima ruža može se pojaviti i druga bolest koja se očituje stvaranjem brojnih, malih, žutih nakupina gljivičnih spora na donjoj strani lista i na mladicama. Ovo je ružina hrđa, koja može uzrokovati smežuranje i opadanje lišća. Razvoju ove bolesti pogoduje prekomjerna gnojidba dušikom. Za borbu protiv hrđe mogu se koristiti Mildex, Biosept ili Amistar.
Najčešći štetnici ruža i njihovo suzbijanje
Bez sumnje, lisne uši su vodeći štetnik među štetnicima ruža. Pojavljuju se u tzv kolonije. Imaju karakterističan probadajući-sišući usni aparat, zahvaljujući kojem sišu sokove iz najmlađih izdanaka i lišća. Pet različitih vrsta lisnih uši hrani se ružama:
- rosacea lisna uš (zelena ili ružičasta),
- lisna uš (svijetlozelena ili žućkasta),
- lisna uš (zelena),
- prugasta lisna uš (zelena),
- Ružin med (smeđi).
Kolonije lisnih uši obično napadaju i hrane se najmlađim, mekim dijelovima ruže (cvjetni pupoljci, vršni izbojci), uzrokujući njihovo iskrivljavanje, žućenje i sušenje. Lisne uši mogu prenositi i razne virusne bolesti, a izlučuju i ljepljivu tzv medna rosa na površini lišća, što dovodi do razvoja gljivica i smanjuje sposobnost asimilacije.
Za suzbijanje lisnih ušiju možete koristiti ekološka sredstva (npr. uvarke od koprive, češnjaka ili tansy) ili specijalizirane pripravke, npr. Decis, koji također suzbija gusjenice, zlatice i štipavke.
- Pročitajte također: Koji se biljni štetnici prvi pojavljuju u proljeće?

Još jedan čest, nepoželjan gost na grmovima ruža je šipavac čija se ishrana, koja traje od svibnja do rujna, očituje stvaranjem bijelih pjega na gornjoj strani plojke lista. U kasnijoj fazi ishrane list postaje "mramoriran" i s vremenom pobijeli, a lišće odumire i otpada.
Na grmovima ruža možete pronaći i tripse koji se hrane tripsom, točnije ružičastim tripsom, koji uzrokuje razne vrste deformacija cvjetova, začepljenje izdanaka i karakteristične male svijetle mrlje na lišću.
Paukove grinje na ružama
Ruža se hrani i gusjenicama leptira ili odraslim kornjašima koji mogu prožvakati rupe na lišću ili ih jednostavno pojesti.Veliku štetu može napraviti i grinja - paukova grinja. Svi razvojni oblici ovog štetnika hrane se ružama - ličinkama, nimfama i odraslim jedinkama, uzrokujući stvaranje sitnih žutih pjega na gornjoj strani lista (najprije duž žilica, zatim na cijelom listu).Lišće može venuti i otpadati, a cijele biljke se sporije razvijaju i slabije cvjetaju. Grinje se najviše razmnožavaju za suhog vremena bez kiše, kada stvaraju paučinu na biljkama - karakteristične male paučine.
Za suzbijanje paučina na ružama profilaktički (u rano proljeće) može se koristiti prskanje uljnim pripravcima (npr. Promanal, Emulpar) koji sprječavaju razvoj paučina (također i lisnih uši) na kraju sezone. sezona. Tijekom sezone grinje se moraju suzbijati posebnim pripravcima, npr. Envidor ili Magus, koji se bore protiv svih stadija ove nametnice.

Kultivari plemenitih ruža razlikuju se po cvatnji i habitusu