Koja je maksimalna kamatna stopa na kredit ili kredit? Smanjenje kamatnih stopa 2020. dovelo je osnovnu stopu NBP-a gotovo do nule. Znači li to manje rate kredita?

Temeljna kamatna stopa (referentna) NBP-a pokazatelj je pomoću kojeg središnja banka vodi svoju monetarnu politiku i regulira kreditiranje. Ova stopa određuje kamatnu stopu na mjenice tržišta novca koje banka izdaje tijekom operacija na otvorenom tržištu kako bi utjecala na likvidnost banaka, a time i na količinu novca u optjecaju.

Referentna stopa određuje WIBOR indeks koji označava kamatnu stopu po kojoj poslovne banke jedna drugoj posuđuju novac.WIBOR obično ostaje na nešto višoj razini od referentne stope, no ako padne, smanjuje se i WIBOR, što pak, zajedno s bankovnom maržom, čini kamatu na naše kredite.

Dakle, NBP mehanizam kamatne stope pretvara se u iznos rata kredita koje na kraju moramo platiti.

WIBOR plus marža jednaka je kamatama na kredit

Da bismo ilustrirali zašto su kamatne stope izuzetno važne - mogu biti spasonosne, ali i razorne za kućne budžete - simulirajmo iznose hipotekarnih rata prije niza smanjenja kamata i za sadašnje uvjete.

Kada je referentna stopa NBP bila 4,75%, WIBOR 3M je bio 5,1%, a prosječna kamatna stopa na hipotekarne kredite - WIBOR plus marža banke - ostala je na 6,5% (podaci iz izvješća AMRON-SARFiN za 2012.) .

Kako je sada? Na kraju četvrtog kvartala 2020marže kredita iznosile su 2,28% (podaci AMRON-SARFiN). Dodamo li tome WIBOR 3M koji je tada ostao na razini od 0,21% uz gotovo nulte kamate, dobivamo kamatu na kredit od 2,49%.

Kako se to odnosi na rate kredita? Pretpostavimo da smo posudili 300.000. PLN za stan, a otplata traje 30 godina. U 2012. - uz kamatu od 6,5% - rata jednaka takvom zajmu bila bi manja od 1.900 PLN. Trenutno - uz kamatu od 2,49% - iznos mjesečne rate bit će 1180 PLN! Zahvaljujući smanjenju stope, štedimo oko 8500 PLN godišnje.

Napravimo još jednu simulaciju. Neposredno prije zadnjeg niza drastičnih smanjenja stope na gotovo nulu tijekom 5 godina, NBP referentna stopa bila je 1,5%, a WIBOR 1,7%. Uz pretpostavku marže od 2,16%, dobivamo kamatnu stopu na model kredita manju od 4%. Za 300.000 PLN kredita, daje ratu od 1420 PLN.Dakle, nakon posljednjeg smanjenja kamatne stope, dužnik bi trebao imati oko 240 PLN mjesečno u svom džepu, što je blizu 3000 PLN godišnje.

Stoga ne čudi da su u vrijeme zatvaranja pandemije otplaćivači kredita intenzivno provjeravali otplatne planove u iščekivanju novog obračuna rata. Nažalost, na njihovo razočaranje, ništa se nije promijenilo po tom pitanju.

Kamatna stopa zajma - kupac, čekaj i plati

Nažalost, nevoljke banke smanjuju kamatne stope. Iako se u teoriji smanjenje kamata prevodi u WIBOR, odnosno jedan od dva elementa kamatnih stopa na hipotekarne kredite, u praksi treba čekati pozitivne učinke. Prvo: dok tržište ne reagira na smanjenje kamatne stope, odnosno sama stopa WIBOR će padati. Drugo: banka mora ažurirati kamatnu stopu, a to čini na način predviđen ugovorom o kreditu.

Vrijeme čekanja na smanjenje kamate ovisi o tome koji je WIBOR indeks korišten za određeni kredit.Najpopularniji - WIBOR 3M - pokazuje kamatnu stopu koju banke proglašavaju za kredite na međubankarskom tržištu na rok od 3 mjeseca. U takvoj situaciji otplatni plan će se ažurirati tek nakon isteka kvartala od zadnje promjene. A ipak postoji i 6M indikator, koji govori o polugodišnjim kreditima.

Dakle, sve ovisi o korištenom indeksu i datumu zadnje revizije kamatne stope. Moguće je da će kupci morati čekati nekoliko mjeseci na njegovo ažuriranje.

Maksimalna kamatna stopa - koliko za zajam ili kredit

Ne shvaćaju svi da banke ne mogu određivati kamate na zajmove kako im odgovara.

Prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju i Građanskom zakoniku (čl. 359.), najviša nominalna godišnja kamatna stopa na zajmove i kredite može iznositi dvostruko više od zakonske kamatne stope, koja se pak izračunava dodavanjem 3,5 postotnih bodova na referentna stopa NBP.

Ne tako davno iznosila je 1,5%, pa je zakonska kamata bila 5%, a maksimalna kamata na zajmove i kredite 10%. Sada, kada je NBP referentna stopa 0,1%, zakonska kamata je 3,6%, a maksimalna kamata na kredite je 7,2%.

Povrat provizije za prijevremenu otplatu kredita: kako do nje>

Koliko štedi? Pod pretpostavkom da je netko posudio 100.000 dolara. PLN na 48 mjeseci, tada uz maksimalnu nominalnu kamatu od 10%, rata njegovog kredita iznosila je 2536 PLN. Međutim, ako maksimalna kamatna stopa - kakva je sada - iznosi 7,2%, rata pada na 2404 PLN, što daje 1584 PLN ušteđenih godišnje.

Snižavanje kamata na gotovinske kredite trebalo bi se izravno pretočiti u nižu ratu gotovinskih kredita. Ne temelje se na WIBOR indeksu, kao hipotekarni krediti.

Ali to nije uvijek slučaj. Zašto svi neće osjetiti smanjenje ili ga osjetiti sa zakašnjenjem? Pa ako je netko prije smanjenja kamata podigao gotovinski kredit po povlaštenim uvjetima, s kamatom nižom od maksimalne, recimo 7,5%, onda će iz niza smanjenja kamata doista osjetiti samo ovo zadnje (gore na 0,1%), čime je maksimalna kamatna stopa na kredite pala na 7,2%.U takvoj će se situaciji kamatna stopa na ogledni kredit smanjiti, ali samo za 0,3 postotna boda, a mjesečna rata za 14 PLN (s 2418 PLN na 2404 PLN).

Kamata na kredit nije sve - nekamatni troškovi

Banke jako dobro znaju kako doći do niže kamate. Najčešće podižu dodatne naknade - proviziju, naknade za održavanje računa, o čemu ovisi mogućnost podizanja kredita i sl. Vjerojatno je svatko barem jednom čuo za ponude kredita "nula posto" . Često je iza ove "nule" stajalo npr. nekoliko desetaka posto provizije.

Zakonodavac je, dakle, pripremio uzicu i za sklonosti bankara, štoviše, nedavno ju je još više skratio.

Kada govorimo o beskamatnim troškovima kredita, mislimo na pokazatelj koji bi svaki dužnik trebao znati, a to je realna godišnja kamatna stopa (APRC). Pokazuje nam stvarni iznos troškova koji imamo prilikom podizanja hipoteke, jer uključuje dodatne naknade i provizije.

Donedavno je maksimalan iznos beskamatnih troškova kredita mogao iznositi 25% ukupnog iznosa kredita i 30% za svaku godinu trajanja ugovora, dok svi troškovi nisu mogli biti veći od 100% iznosa kredita (sukladno čl. 36.a st. 1. Zakona o potrošačkom kreditiranju).

Obustava otplate kredita tijekom COVID-19>

Od ožujka 2020., kada je epidemija COVID-19 uzdrmala tržište, uključujući tržište kredita, a vlada pripremila antikrizni štit, ograničenja su otišla još dalje. Prema propisima koji su stupili na snagu 8. ožujka 2020.:

  • ako je kredit uzet na najmanje 30 dana, maksimalni iznos beskamatnih troškova kredita ne smije prelaziti 15% ukupnog iznosa kredita i 6% ovog iznosa godišnje;
  • u slučaju kredita na rok kraći od 30 dana (tzv. brzi krediti), iznos nekamatnih troškova ne smije biti veći od 5% posuđenog iznosa.
  • Osim toga, ukupni nekamatni trošak ne smije premašiti 45% vrijednosti zajma.

Promjena je stoga drastična, ali vrijedi samo do 30. lipnja 2021. Nakon tog datuma ponovno će se primjenjivati prethodni propisi. Za preostalo razdoblje ugovora zajmodavac će moći naplaćivati naknade u iznosu prethodno predviđenom Zakonom o potrošačkom kreditiranju.

Kako sami izračunati beskamatne troškove zajma

Ako zajmoprimac želi znati ne zateže li ga kreditna institucija i naplaćuje li naknade veće od zakonskog ograničenja, može sam izračunati iznos nekamatnih troškova, koristeći formule sadržane u čl. 8 d sek. 1. i 2. Zakona o posebnim rješenjima u vezi sa sprječavanjem, suzbijanjem i suzbijanjem bolesti COVID-19.

  • Formula za kredite s rokom otplate ne kraćim od 30 dana:

MPKK ≤ (K × 15%) + (K × d/R × 6%), gdje je:

MPKK određuje maksimalni iznos beskamatnih troškova kredita, K - ukupni iznos kredita, d - rok otplate izražen u danima, R - broj dana u godini.

Primjer. Kowalski posuđuje 20.000. PLN godišnje. Ukupni trošak naknada, provizija, osiguranja itd. ne smije premašiti 4200 PLN. Ovaj iznos izračunavamo na sljedeći način: (20.000 x 15%) + (20.000 x 365/365 x 6%), tj.: 3.000 + 1.200=4.200 PLN.

  • Model za kredite s rokom otplate kraćim od 30 dana:

MPKK ≤ K × 5%, gdje je:

MPKK određuje maksimalni iznos beskamatnih troškova kredita, K - ukupni iznos kredita.

Primjer. Nowak posuđuje 10.000. za 28 dana. Nekamatni troškovi ne smiju premašiti 500 PLN.

Pravna osnova:

  • Zakon od 12. svibnja 2011. o potrošačkim kreditima (tj. Glasnik zakona iz 2019., točka 1083, s izmjenama i dopunama)
  • Zakon od 2. ožujka 2020. o posebnim rješenjima u vezi sa sprječavanjem, suzbijanjem i suzbijanjem bolesti COVID-19, drugih zaraznih bolesti i njima izazvanih kriznih situacija (Zbornik zakona iz 2020., točka 374, s izmjenama i dopunama)

Kategorija:

Operacija kuće