Izvlašteni vlasnik gubi svoja prava na imovinu. Ali može ga pokušati vratiti. Kada mogu očekivati povrat izvlaštene nekretnine? Hoće li se uvijek isplatiti?

Povrat oduzete imovine - kada je to moguće

Prema čl. 136 sek. 1. i čl. 137. Zakona o gospodarenju nekretninama prethodni vlasnik ili njegov nasljednik može podnijeti zahtjev za povrat izvlaštene nekretnine u dva slučaja:

  • kada se izvlaštena nekretnina koristi u drugu svrhu od one navedene u rješenju o izvlaštenju;
  • kada se izvlaštena nekretnina smatra suvišnom za namjenu navedenu u rješenju o izvlaštenju.

Iz ovoga proizlazi da je cilj naveden u rješenju o izvlaštenju od temeljne važnosti. Ako je točno naznačeno (npr. izgradnja državne ceste), neće biti problema s utvrđivanjem je li cilj postignut ili ne.

Međutim, nerijetko se događa, posebice kod starijih akata, da u rješenju nije navedena namjena ili je definirana vrlo općenito, npr. izgradnja stambenog naselja - bez naznake hoće li se parcela koristiti za zgrade, ceste, tehnička infrastruktura ili područja za rekreaciju stanovnika. Takva situacija uvelike otežava upravni postupak, jer dok se točno ne utvrdi svrha izvlaštenja, nije moguće donijeti rješenje o povratu nekretnine.

Najbolji dokaz su spisi predmeta koji su okončani donošenjem rješenja o izvlaštenju, ali možete koristiti sve što je zakonito, npr. iskaze svjedoka koji su sudjelovali u donošenju rješenja ili zastupali strane u postupku. postupak.

Povrat oduzete imovine - kada se imovina smatra suvišnom

Umjetnost. 137 sek. 1. Zakona o gospodarenju nekretninama. Prema njemu, to se događa kada:

  • unatoč tome što je od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju prošlo 7 godina, nisu započeti nikakvi radovi vezani za realizaciju ovog cilja ili
  • unatoč tome što je od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju prošlo 10 godina, ovaj cilj nije postignut (NAPOMENA! Presudom Ustavnog suda od 13. ožujka 2014. ova je odredba izgubila svoju utoliko što se suvišnom imovinom smatra imovina izvlaštena prije 27. svibnja 1990. godine, a kojoj je svrha navedena u rješenju o izvlaštenju ostvarena prije podnošenja zahtjeva za povrat, a najkasnije do 22. rujna 2004.).

Premisa iz prve točke nastupa kada je nekretnina ostavljena nepromijenjena, odnosno u stanju u kakvom je bila u trenutku izvlaštenja - bez početka radova koji se odnose na građenje u smislu odredaba čl. zakona o gradnji, odnosno: početak provedbe (barem djelomičnog) glavnog ulaganja, kao i provedbe (čak i samo djelomične) infrastrukture tog ulaganja i ugradnje uređaja bez kojih se ulaganje koje je predmet izvlaštenja ne bi moglo ispuniti. planirane funkcije.

Vrijedi znati da u postupku povrata nekretnine nije bitno iz kojeg razloga investicija nije provedena, a ako se provedba svrhe izvlaštenja odnosila na bilo kakve građevinske radove, ne uzima se u obzir da li su izvedeni na temelju građevinske dozvole.

U sudskoj praksi upravnih sudova polazilo se od toga da rokovi za povrat suvišnih nekretnina ne bi trebali biti povezani s izvlaštenjem provedenim prije stupanja na snagu propisa koji predviđaju te datume, tj. 7- godine razdoblje od 01.01.1998.i 10 godina od 22. rujna 2004. To znači da ako je rješenje o izvlaštenju postalo pravomoćno, npr. 3. siječnja 2000., na njega se primjenjuje razdoblje od 7 godina, a ne razdoblje od 10 godina.

Kada je izvlašteni vlasnik pristao prodati nekretninu

Povrat nekretnine koja je postala suvišna može se zahtijevati ne samo kada je izvlaštenje obavljeno rješenjem, već i kada je obavljeno temeljem kupoprodajnog ugovora o nekretnini prije samog postupka izvlaštenja na poseban način predviđen čl. 6. Zakona od 12. ožujka 1958. o načelima i načinu izvlaštenja nekretnina (Zakon o izvlaštenju) ili u njegovom tijeku. Ustavni sud je presudom od 12. prosinca 2017. priznao predmetnu odredbu - utoliko što isključuje pravo od prijašnjeg vlasnika ili njegovog nasljednika zahtijevati povrat nekretnine koju je stekla Državna riznica ili jedinica lokalne samouprave. sporazumom, kada je nekretnina postala suvišna u javnoj namjeni što opravdava njezino stjecanje - protivno članku 21. stavku 1.2. u vezi s čl. 31 sek. 3. i čl. 64 sek. 1. i 2. Ustava Republike Poljske.

Do kada možete podnijeti zahtjev za povrat oduzete imovine

Izvlaštena imovina se po zakonu nikada ne vraća. Uvijek je potrebna prijava bivšeg vlasnika ili njegovog nasljednika.

Izvlaštenje nekretnina za izgradnju ceste: kada se može dogoditi>

Osobe koje imaju pravo na povrat moraju same paziti na istek gore navedenih rokova (iz članka 137. stavak 1. Zakona o gospodarenju nekretninama) te kada do toga dođe podnijeti zahtjev starješini nadležan za lokaciju nekretnine. Ako se ne podnese zahtjev, nekretnina se može koristiti i za drugu namjenu od one utvrđene rješenjem o izvlaštenju. Pravo na povrat suvišne nekretnine prestaje ako protekne 20 godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, a ovlaštenik u tom roku nije podnio zahtjev.

Kada se izvlaštena imovina ne može vratiti

Zahtjev za povrat viška nekretnine također nema pravo ako je prije dana stupanja na snagu Zakona o gospodarenju nekretninama, odnosno prije 1. siječnja 1998. godine, nekretnina prodana ili pravo na na njoj je utvrđeno trajno pravo plodouživanja u korist treće osobe i to je evidentirano u zemljišnoj i hipotekarnoj knjizi (čl. 229. Zakona o gospodarenju nekretninama).

Nadležno tijelo bi, međutim, trebalo obavijestiti prethodnog vlasnika nekretnine ili njegovog nasljednika koji je u posjedu, o namjeri korištenja iste u svrhu koja nije navedena u odluci o izvlaštenju po volji entitet. Istodobno ga treba obavijestiti o mogućnosti povrata iste ili njezina dijela ili udjela u njima (čl. 136. st. 2. Zakona o gospodarenju nekretninama).

Ukoliko nije moguće utvrditi adresu prijašnjeg vlasnika ili njegovog nasljednika, obavijest se vrši putem obavijesti.Objavljuju se na vrijeme od 3 mjeseca isticanjem u sjedištu nadležnog tijela i postavljanjem na njegovu web stranicu u Glasniku javnog informiranja (BIP). S druge strane, informaciju o objavi treba objaviti objavom u lokalnom tisku koja pokriva najmanje županiju u kojoj se nekretnina nalazi (članak 136. stavak 3.).

Budući da takve objave često prođu nezapaženo od strane onih koji bi od njih mogli imati koristi, važno je provesti ostavinski postupak.

Ako ovlaštena osoba ne podnese zahtjev za povrat u roku od 3 mjeseca od dana primitka obavijesti ili od dana koji slijedi nakon datuma isteka roka za obavijest, prestaje pravo na povrat.

Dešava se i da je izvlaštena nekretnina korištena u drugu svrhu od one navedene u rješenju bez pristanka bivšeg vlasnika ili njegovog nasljednika, ili čak bez pokušaja da ga se dobije.

Nažalost, ako se vlasnik ili trajni uzufrukt promijenio kao dio ovog korištenja, šanse za povrat imovine su male. Ovo iz razloga što povreda obveze ishođenja odobrenja za korištenje nekretnine u drugu svrhu ne podliježe sankciji kojom bi se ovlaštenim osobama omogućilo opoziv učinaka djelatnosti kojima se raspolaže nekretninom. Građanskopravni ugovor sklopljen uz povredu ove obveze smatra se valjanim. Parnični sudovi ističu da bi ugovor bio ništetan ako bi bio u suprotnosti s prisilnim odredbama zakona, dok je zabrana korištenja nekretnine u drugu svrhu osim za izvlaštenje relativna. Ovisi o volji bivšeg vlasnika ili njegovog nasljednika koji mora podnijeti zahtjev za povrat novca. Dakle, u slučaju prodaje izvlaštene nekretnine ili uspostave prava trajnog plodouživanja na njoj, ovlaštenici zahtijevati povrat nekretnine imaju samo pravo na zahtjev za naknadu.

Vraćanje oduzete imovine ne isplati se uvijek

Povrat izvlaštene nekretnine, njezinog dijela ili udjela u njoj ili dijela nekretnine podliježe povratu ranije dosuđene naknade ili zamjenske nekretnine (čl. 136. st. 3. Zakona o gospodarenju nekretninama). Iz tog razloga možda neće biti korisno dobiti prava na izvlaštenu imovinu.

Novčana naknada podliježe indeksaciji, ali njezin iznos ne može biti veći od tržišne vrijednosti nekretnine na dan povrata, a ako se ne može utvrditi - ne veći od njezine zamjenske vrijednosti (čl. 140. st. 2. ) Zakona o gospodarenju nekretninama ). Ako je do lišenja vlasništva nekretnine uslijed izvlaštenja došlo prije 5. prosinca 1990. godine, usklađena naknada ne može biti veća od 50% sadašnje vrijednosti nekretnine (članak 217. stavak 2. Zakona o gospodarenju nekretninama).

U slučaju smanjenja ili povećanja vrijednosti nekretnine kao rezultat radnji poduzetih na njoj nakon izvlaštenja - na primjer, izgradnja zgrada - prilagođena naknada se umanjuje ili povećava za iznos jednak na razliku u vrijednosti utvrđenoj na dan izvlaštenja i na dan povrata.Međutim, ne uzimaju se u obzir učinci koji proizlaze iz promjene namjene nekretnine u prostornom planu i promjene u njenom okruženju (čl. 140. stavak 4. Zakona o gospodarenju nekretninama).

Ako su zamjenska imovina i isplata u gotovini dodijeljeni kao kompenzacija, oboje se moraju vratiti. Visina doplate utvrđuje se prema istim pravilima kao i za naknadu, ali uz uvjet da je maksimalni iznos nakon indeksacije jednak razlici između vrijednosti vraćene imovine i vrijednosti zamjenske nekretnine na dan povratka. Prilikom utvrđivanja vrijednosti nekretnine ne uzimaju se u obzir učinci koji proizlaze iz promjene namjene u prostornom planu i promjene u okruženju nekretnine. U slučaju smanjenja ili povećanja vrijednosti zamjenske nekretnine primjenjuju se doplate u novcu jednake razlici vrijednosti te nekretnine na dan povrata (članak 140. stavak 5. Zakona o prometu nekretninama). Zakon o upravljanju).

Povrat odštete može se podijeliti u ratama - maksimalno do 10 godina.

Pravna osnova:

  • Zakon od 21. kolovoza 1997. o upravljanju nekretninama (tj. Glasnik zakona iz 2020., točka 65, s izmjenama i dopunama).

Kategorija:

Operacija kuće