Predlažemo kako pametno odabrati stacionarni internet. Jeste li se ikada zapitali što znači riječ "vlakna" ? Jamči li ga imati kod kuće pouzdan i trenutni prijenos podataka? Koje prepreke uzrokuju da internet radi sporo ili uopće ne radi.

Sa svih web stranica, billboarda i letaka u oči bije slogan "fiber" . Ali što to zapravo znači i pruža li stvarno brzu propusnost?

Optičko vlakno - što je to i što jamči?

FTTH (Fiber To The Home) je naziv infrastrukture koja povezuje optičku centralu sa stanom korisnika, au praksi znači da nema prepreka za prijenos koje bi mogle usporiti vezu.Samo optičko vlakno je prozirno stakleno vlakno u kojem podaci teku kroz svjetlost. Vlakno na kojem se temelji struktura optičkog vlakna može trajati tisućama godina. Njegova čvrstoća, međutim, ovisi o izolacijskom sloju koji ga okružuje. Prema procjenama, pouzdanost i besprijekoran rad optičkog vlakna utvrđen je za najviše 25 godina. Koristeći ovu tehnologiju, korisniku je omogućen stabilan pristup mreži koji se koristi ne samo za primanje optičkog interneta, već i za televiziju i telefon. Ne ovisi o vremenskim ili elektromagnetskim čimbenicima, kao što je slučaj s pružanjem usluga putem tradicionalnih infrastrukturnih oblika, kao što je radio, koji je izrađen od bakrenih žica.

Svjetlovodna mreža podijeljena je u nekoliko sekcija - prva vodi signal od centrale do tzv. Splitter, tj. uređaj zadužen za dijeljenje signala između pojedinačnih klijenata.Drugi dio nalazi se unutar višestambene zgrade i vodi se između uređaja instaliranih na sljedećim etažama. Vlakna se distribuiraju u vertikalnim oknima u zgradi od Splittera do kabelskih kutija na sljedećim katovima. Treći dio vodi iz kabelske kutije u stubištu direktno u stan kupca preko utičnice. Mreža se može postaviti ispod žbuke, u tzv cijevima ili kroz kablove koji su vidljivi na zidovima stana.

U 2018. godini 2,47 milijuna kućanstava u 62 poljska grada koristilo je optički internet. Očekuje se da će se 2020. taj broj povećati na 5 milijuna. Ove pretpostavke provode se kroz smjernice koje je nametnula Europska komisija u Europskoj digitalnoj agendi iu poljskom programu Digitalna Poljska. Do sada su među zemljama EU-a "zrelost optičkih vlakana" koju preporučuje Europska komisija postigle Litva, Latvija i Švedska.

Zašto Internet ne radi: česti uzroci

Optičko vlakno je spojeno, usmjerivač je uključen, a internet ne radi? Ovo su najčešći razlozi nemogućnosti pristupa mreži:

  • Infrastruktura

Vrijedi provjeriti da vaš usmjerivač i mrežni kabel nisu oštećeni.

  • Podešavanje uređaja

Računalo treba imati instalirane trenutne upravljačke programe za mrežnu karticu (zahvaljujući kojima će biti moguće, između ostalog, ispravno dodijeliti lozinku bežične mreže). Na brzinu preuzimanja podataka također utječu web preglednik i pokrenute bočne aplikacije koje opterećuju mrežu.

  • Zaraženi softver

Uređaji spojeni na internet osjetljivi su na viruse pa je antivirusna zaštita neophodna za nesmetano korištenje mreže.

  • Lokacija rutera

Na jačinu bežičnog signala utječu postavke rutera. Sve fizičke prepreke, tj. zidovi, namještaj, ogledala, RTV i kućanski uređaji kao i kanalizacijski vodovi, utječu na smanjenje brzine. Za ispravan Wi-Fi rad, preporuča se postavljanje rutera u središte stana, na visinu ne manju od jednog metra, dalje od ostalih elektroničkih uređaja.

  • Model rutera

Router, o njegovoj važnosti za pravilno korištenje mreže možete pročitati u nastavku, ali vrijedi imati na umu koje tehničke parametre oprema podržava i ima li ažuran upravljački softver. U slučaju velikih površina, signal se može pojačati spajanjem dodatnih repetitora.

Router - koji odabrati?

Router je komunikacijski čvor, koji određuje koji će potencijal kupljenog linka biti stvarno iskorišten. Osnovne zadaće navedene opreme uključuju stvaranje lokalne mreže u kojoj se povezanim uređajima dodjeljuju IP adrese i distribuira signal između njih.Usmjerivači emitiraju signal na dvije frekvencije: 2,4 i 5 GHz. Uređaji koji podržavaju obje frekvencije omogućuju istovremeni rad više uređaja i povećavaju kapacitet prijenosa podataka između usmjerivača i drugih uređaja. Osim toga, viša frekvencija je rjeđa u odnosu na 2,4 GHz i stoga nije osjetljiva na smetnje drugih instrumenata koji koriste nižu frekvenciju. Vrlo je važno zapamtiti da se ugovorom zajamčena brzina mjeri u kabelskim testovima, propusnost izračunata putem bežične mreže daje nepouzdan rezultat, u prosjeku upola manji. Za provjeru propusnosti preporučuju se testovi brzine dostupni na internetu.

Gaming TV: koji odabrati?>

Među opremom dostupnom na tržištu postoje mnogi standardi i klase usmjerivača. U nastavku ćemo pokušati razriješiti neke mitove vezane uz transfere koje podržavaju.

Standard A (802.11a) - rijetko korišten standard za prijenos podataka u pojasu od 5 GHz. U laboratorijskim uvjetima omogućuje vam postizanje protoka od 54 Mb/s.

Standard G (802.11g) - koristi se u starijoj generaciji rutera i prijenosnih računala. Podržava frekvenciju od 2,4 GHz i omogućuje postizanje protoka od 54 Mbps.

Standard N (802.11n) - najpopularnija verzija bežične mreže - ovisno o korištenim rješenjima, omogućuje prijenos datoteka brzinom od 150 do 600 Mb/s. N standard radi i na 2,4 GHz i na 5 GHz.

Razprave usmjerivača u N

-N (300 Mb/s) - usmjerivač s 2 antene, omogućava postizanje brzine od 300 Mb/s u laboratorijskim uvjetima, stvarna propusnost je 100 Mb/s u kućnim uvjetima. Zašto takva razlika? Pa proizvođači dovode potrošače u zabludu dajući "bruto" vrijednost prijenosa podataka, a većina njih su kontrolni podaci koji nadziru Wi-Fi mrežu. Osim toga, propusnost je ograničena fizičkim preprekama i radio smetnjama. Brzina od 300 Mb/s je ostvariva samo uz WPA2 enkripciju i postavljanje dvostruke širine kanala na frekvenciji od 2,4 GHz.

-N450 (450 Mb/s) - usmjerivač s 3 antene, omogućava postizanje brzine od 450 Mb/s u laboratorijskim uvjetima, stvarna propusnost u kućnim uvjetima je oko 120 Mb/s.

-N600 (600 Mb/s) - usmjerivač s 4 antene, omogućujući postizanje stvarne propusnosti od 600 Mb/s.

Standard 802.11ac - koji se obično naziva "Gigabit WiFi" je peta generacija bežičnih mreža, koja korisnicima treba pružiti brzine prijenosa podataka veće od 1 Gb/s. Tehničke specifikacije pretpostavljaju korištenje u kanalu od 5 GHz, pa će stoga kompatibilnost s prethodnim verzijama biti osigurana samo za uređaje koji rade u pojasu 802.11a/n.

Propusnost prijenosa podataka: koju brzinu interneta odabrati

Telekomunikacijski operateri koriste brojne vrijednosti kada prikazuju ponuđeni kapacitet prijenosa podataka. Ove se vrijednosti odnose na njihovu brzinu preuzimanja i slanja.Prilikom odabira propusnosti treba uzeti u obzir i tehničke karakteristike opreme koju koristi pretplatnik te broj korisnika mreže.

Prvo, vrijedi analizirati koliko uređaja koristimo u isto vrijeme. Ovo je važno jer Wi-Fi mrežu dijele svi korisnici mreže, bez obzira koriste li prijenosno računalo, tablet ili pametni telefon. Drugo važno pitanje je odrediti što radimo na Internetu. Na primjer, prijenos cjelovečernjeg filma na mrežnim uslugama koristi oko 25 Mbps. Bitno je i kakvu opremu koristimo jer nam svaka računalna mrežna kartica neće jamčiti propusnost preko 100 Mb/s.

Ako:

  • u stanu koristimo maksimalno 2 uređaja istovremeno, povremeno koristimo filmske web stranice i web stranice koje nude online igre, preporučena brzina veze je 100 Mb/s;
  • provodimo puno vremena gledajući filmove na internetu i igrajući igrice dostupne na webu, isplati se koristiti propusnost od najmanje 200 Mb/s, pogotovo ako korisnici mreže koriste optički internet na sličan način ;
  • radimo od kuće, prenosimo velike datoteke i trebamo stabilan pristup mreži zajedno s velikom brzinom prijenosa datoteka, tada će prijenos od 300-600 Mb/s s minimalnom brzinom prijenosa od 30-40 Mb/s biti prikladan .

1 Gb/s - san mnogih korisnika mreže, pitanje je isplati li se ispuniti? Ovo je izvrsno rješenje za ljude kojima je stalo do brzine učitavanja i preuzimanja datoteka. Dok rade, šalju dokumente velikog kapaciteta, a istovremeno radi i do desetak uređaja. Datoteka od 4 GB pri prijenosu od 100 Mb/s traje 5,5 minuta (328 sekundi), a pri prijenosu od 1 Gb/s 10 puta brže, tj. 32 sekunde.

Materijal je nastao u suradnji sa Supermedijom

Supermedia za svoje usluge preporučuje dvije vrste rutera. Totolink N300RT u N standardu, u konačnici radi na propusnosti od 100 Mb/s i Lanberg RO 120GE podržava brzinu do 1 Gb/s u 802 standardu.11ac. Totolink EX200 repetitor nudi se za pojačavanje bežičnog signala.

Provjeri detalje ponude: Supermedia>

Kategorija:

Rekonstrukcija